BiH u doba koronakrize uravnotežila trgovinu s Hrvatskom

Korona kriza nam je pomogla da smanjimo trgovinski deficit sa sjevernim susjedom sa kojim smo u proteklom godinama redovno bili u "debelom" trgovinskom minusu.

To se dogodilo zahvaljujući padu uvoza iz ove zemlje od čak 27 posto za period januar-juli, dok je pad bh. izvoza u tu zemlji bio znatno manji, 7,7 posto. Usljed toga je stopa pokrivenosti uvoza izvozom dostigla dosad nezabilježeni nivo od 90,7 posto. U dosadašnjim trgovinskim tokovima ta stopa bila je znatno niža.

Ukupan bh.izvoz u Hrvatsku za sedam mjeseci ove godine bio je 789,5 miliona KM, a uvoz 870,1 miliona KM. Dok je Hrvatska nakon Njemačke prva bh. izvozna destinacija, u uvozu je pala na četvrto mjesto, iza Njemačke, Italije i Srbije.

Do uravnoteženja razmjene nije došlo u trgovini sa drugiim važnim susjedom Srbijom, gdje je pad bh. izvoza, koji je iznosio 625,4 miliona KM, bio 16,8 posto, a pad uvoza (ukupno 1,05 milijrdi KM) nešto manje, 12,7 posto. Srbija kao četvrta destinacija za bh robe, i treća zemlja za BiH po uvozu, učvršćuje se tako kao sve značajniji trgovinski partner BiH.

Manji pad izvoza od uvoza BiH je imala i u razmjeni sa Njemačkom, koja je i dalje partner broj jedan, ali i sa Turskom i nekim durgim zemljama.

Zatvsranje ekonomija i otežani transport roba, ali i u strukturi uvoza i izvoza koju je uzrokovala panedmija učinili su da trgovinska razmjena sa nekim geografski udaljenim zemljama doživi značajan pad.

I dok je sa zemljama EU i zeljama CEFTA-a, sa kojima Bosna i Hercegovina ostvaruje najveću razmjenu, pad izvoza bio na nivou od oko 15 posto, a uvoza od 12 do 18 posto, obim razmjene zanačajno se smanjio primjerice sa geografski udaljenim zemljama kao što su Japan, Kanada, baltičke ili neke mediteranske zemlje.

Primjerice, izvoz u Japan zabilježio je pad od 56,5 posto i iznosio je simboličnih 66 hiljada KM. Izvoz u Latviju bio je manji za 45,6 posto, a u Estoniju za 65 posto i mjerili su se sa nekoliko stotina hiljada KM.

Najdrastičniji pad zabilježen je u razmjeni s Ciprom 84,5 posto, dok je pad izvoza u Grčku bio 33,3 posto i iznosio je svega 7,2 miliona KM.

Uticaj pandemije na trgovinsku razmjenu vidljiv je i u prometu sa nekim drugim zemljama.
Primjerice, izvoz u Italiju, zemlju koja je bila najpogođenija korona virusom, zabilježio je pad od čak 33,2 posto za sedam mjeseci ove godine, a ukupno je iznosio 563,2 miliona KM.
Na drugoj strani, pad na strani uvoza iz Italije nije bio tako dramatičan, iznosio je 16,9 posto (ukupno 1,12 milijardi KM).