GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Bez posla privremeno ostaje oko 50.000 radnika

Bez posla privremeno ostaje oko 50.000 radnika
EKONOMSKE POSLJEDICE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.11.2020 / 19:54
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Blokada gospodarskih aktivnosti i obustava rada u predstojećem će blagom lockdownu obuhvatiti kafiće, restorane, kladionice i teretane, koji će ostati zatvoreni do ponedjeljka 21. prosinca.

Trgovine će moći slobodno raditi do 10 sati navečer, ali uz ograničenja s obzirom na posjetitelja.

Zabrane će se odnositi i na sportska natjecanja niže razine te rekreativce, dok će kulturni sadržaji morati zadovoljiti kriterije vezane uz broj sudionika. Sajmovi će također biti zabranjeni, javna su okupljanja ograničena na 25 osoba, a privatna na deset. Solidarnost, pojedinačna i društvena, najčešća je riječ koju je premijer Andrej Plenković izgovarao pri obrazlaganju mjera. Premijer je najavio da će se resorni ministri danas naći s udrugama poslodavaca koji danima traže da im se nadoknade gubici.

– Vlada će naći ekonomski i financijski način da čuvamo radna mjesta – obećao je premijer ne navodeći detalje.

Njih se čuvao i ministar financija Zdravko Marić koji je kazao da će s ugostiteljima pokušati definirati pojmove i metodologiju praćenja prometa, piše Večernji list.

Marić kaže da je prosinac, prema potrošnji, tek šesti najjači mjesec u godini u kojemu se izda oko 180 milijuna računa, piše Večernji list. U trgovini na malo ostvari se 70 posto ukupnog prometa i potrošnje, dok je, prema podacima o izdanim računima za prošlu godinu, udio ugostiteljstva u ukupnom prometu, zajedno sa smještajem i hotelima, deset puta manji i iznosio je 7 posto. Stoga će i udar na proračun biti lakši nego na proljeće. Prosinac je inače udarni mjesec za potrošnju domaćih građana. Lani je primjerice vrijednost fiskaliziranih računa u tom mjesecu bila 15,8 milijardi kuna te je u godinu dana skočila za milijardu kuna, vjerojatno zahvaljujući širokoj adventskoj ponudi i popratnim kulturno-gurmanskim zbivanjima koja će ove godine u tom obliku izostati. Ove je godine od prve karantene potrošnja evidentirana preko fiskaliziranih veza u prosjeku smanjena za 17 posto.

Umjesto dvjestotinjak milijardi potrošenih kuna, poduzetnici koji se nalaze u sustavu fiskalizacije mogli bi ove godine računati na približno 160 milijardi kuna! Prošli je tjedan u djelatnosti pružanja smještaja i pripreme hrane, zajedno s kafićima, izdano oko 170 milijuna kuna fiskaliziranih računa. Ako je većina tih prihoda ostvarena u restoranima i kafićima, može se procijeniti da bi ta branša tijekom trotjednog zaključavanja mogla izgubiti oko 500 milijuna kuna. Kada bi im država nadoknađivala izgubljeni prihod, kao što to primjerice čini Njemačka, iz proračuna bi trebali dobiti nešto više od 350 milijuna kuna. Vlada umjesto toga poziva lokalne i gradske vlasti da ih, ako su u njihovu prostoru, oslobode obaveze plaćanja najma te lokalnih naknada, a država sa svoje strane nudi otpis doprinosa za radničke plaće.

Spominje se i odgoda plaćanja poreznih obaveza, te dio sredstava za plaće zaposlenih. Dosad je država svim poduzetnicima otpisala 2,8 milijardi kuna poreza i doprinosa. Tvrtke kojima je zabranjen rad, prema važećoj odluci Zavoda za zapošljavanje, imaju pravo na četiri tisuće kuna naknade po zaposlenom radniku. Ugostitelji međutim pripremaju kolektivne tužbe protiv države, tako da bi konačnu riječ o tome treba li ih obeštetiti i koliko mogli dati sudovi. Takvih tužbi ima i u drugim zemljama.

Trgovina je u prethodnom tjednu imala oko 2,3 milijarde kuna prihoda, i ta bi se potrošnja, ne dođe li do pogoršanja epidemiološke situacije i dodatnog zatvaranja, mogla održati. No ne može se isključiti ni jače zatvaranje jer Hrvatska trenutačno u bolnicama ima deset posto službeno oboljelih građana. U zemljama koje bolje love pozitivne slučajeve, u bolnicama završava oko pet posto zaraženih. Po tome proizlazi da smo u četvrtak mogli imati osam, a ne četiri tisuće COVID pozitivnih da su testirani svi koji imaju simptome ili su bili u kontaktu sa zaraženima. Oprezniji su i građani jer je prošli tjedan, primjerice, potrošnja pala oko 6 posto u odnosu na tjedan dana prije. Prema službenim podacima DZS-a, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u listopadu je bilo zaposleno oko 75 tisuća radnika. Tom broju treba dodati i oko 25 tisuća zaposlenih u kafićima koji su registrirani kao obrti.

Hoteli se ne zatvaraju, kao ni njihovi restorani. Vlada jučer nije izašla s procjenama koliko će ljudi privremeno ostati bez posla zbog najavljenog zatvaranja, no može se pretpostaviti da brojka neće biti ispod 50 tisuća. Hoteli i kampovi ostaju otvoreni, restorani će moći dostavljati hranu. Odmah nakon premijerova izlaganja poslodavci su se zajedno našli u prostorima HUP-a odakle su se obratili javnosti te predstavili svoja dva modela obeštećenja za ugostitelje.

Prvi model obeštećenja je dugoročnijeg karaktera i između ostalog se temelji na smanjenju PDV-a na 5 posto na razdoblje do 1. siječnja 2024. te dugoročno na 13 posto, a traže i obeštećenje od 10 eura po metru kvadratnom za najam. Drugi model obeštećenja temelji se na osiguranju prihoda samim poduzetnicima te oslobođenju od plaćanja svih obveza za vrijeme lockdowna na svim razinama vlasti.

Ugostitelj Marin Medak rekao je da bi smanjenje PDV-a na 5 posto smanjilo prihode države 1,4 milijardi kuna u godini dana, dok oni imaju oko milijardu eura uloženih u svoje biznise. Da ih propadne samo pola, dodao je, riječ je o pola milijarde eura ili gotovo 4 milijarde kuna. Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, rekao je da bi većina ugostiteljskih objekata koji imaju grijalice i vanjski prostor mogla naći modalitet rada.

– Nadoknadite ono što nam treba da uspijemo preživjeti – rekao je Bujas.

Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, kaže da su njihovi zahtjevi racionalni te da su konkurentne zemlje u ovom sektoru već predvidjele takve mjere.

– Žao nam je što nisu istodobno objavljene kompenzacijske mjere. Dio zdravlja nacije podrazumijeva financijsko zdravlje gospodarskih subjekata i obiteljskih poduzeća – rekao je Zorić.

Tagovi: lockdown, zatvaranje kafića, Damir Zorić, Hrvoje Bujas, Andrej Plenković, Zdravko Marić, Marin Medak
PROČITAJ I OVO
Maloprodaja u EU: Uzlet u Sloveniji, najveći pad u Hrvatskoj
TRGOVINA NA MALO
Maloprodaja u EU: Uzlet u Sloveniji, najveći pad u Hrvatskoj
ZAGREB - Hrvatska je u ožujku bilježila najveći pad prometa u maloprodaji na mjesečnoj razini među zemljama EU-a dok je na razini Unije promet osjetno usporio, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.
Domaća potražnja za njemačkom industrijskom robom poskočila u ožujku
POTRAŽNJA
Domaća potražnja za njemačkom industrijskom robom poskočila u ožujku
BERLIN - Snažna domaća potražnja za robom široke potrošnje potaknula je skok njemačkih industrijskih narudžbi u ožujku, pokazali su u četvrtak objavljeni podaci.
Javni dug porastao na rekordne 332,3 milijarde kuna
ZADUŽENOST
Javni dug porastao na rekordne 332,3 milijarde kuna
ANALIZA - U odnosu na kraj prosinca 2020. ostvaren je rast od 2,6 mlrd kuna (+0,8%) dok je u odnosu na kraj siječnja 2020. dug bio veći za 40,6 mlrd kuna (+13,9%).
EK ažurira industrijsku strategiju kako bi smanjila ovisnost o Kini
STRATEGIJA
EK ažurira industrijsku strategiju kako bi smanjila ovisnost o Kini
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu objavila ažuriranu Industrijski strategiju koja bi joj trebala pomoći u smanjenju ovisnosti od trećih zemalja, poglavito Kine.
Ekonomija eurozone ubrzala u travnju, oporavak i u uslužnom sektoru
UBRZANJE
Ekonomija eurozone ubrzala u travnju, oporavak i u uslužnom sektoru
FRANKFURT - Gospodarstvo eurozone ubrzalo je u travnju, potaknuto rastom aktivnosti u uslužnom sektoru nakon sedam mjeseci pada koji su prouzročile mjere suzbijanja pandemije koronavirusa, pokazalo je u srijedu istraživanje tvrtke Markit.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE