Banka Slovenije: Tržište rada blizu razine prije krize

Očekuje se da će sljedećih mjeseci gospodarski rast biti veći od prosjeka eurozone. Otvaranje gospodarskih aktivnosti također poboljšava situaciju na tržištu rada, koja je po nekim pokazateljima već usporediva s onom prije krize.

Globalna gospodarska aktivnost jača brzo, ali vrlo neravnomjerno, s poboljšanjem epidemiološke situacije i intenzivnom potporom ekonomskih politika. Među razvijenim gospodarstvima ističu se SAD koji je već u prvom tromjesečju ove godine premašio pretkrizni nivo bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi Banka Slovenije u svojoj lipanjskoj publikaciji Ekonomski i financijski trendovi.

Također postoje znakovi snažnog gospodarskog oporavka u eurozoni, jer su neki kratkoročni pokazatelji na povijesno visokim razinama. S druge strane, oporavak mnogih ekonomija u razvoju i dalje otežava nedovoljna kontrola epidemije.

Gospodarska aktivnost u Sloveniji također brzo raste. Domaća i strana potražnja raste, a povjerenje u gospodarstvo već je na razini prije krize. Izvoz robe raste, a neki pokazatelji ukazuju na to da je razina domaće finalne potrošnje prije krize bila premašena na kraju drugog tromjesečja. Ulaganja, uključujući gradnju, dodatno će se ojačati, jer Banka Slovenije procjenjuje da je pad građevinske aktivnosti u prvim mjesecima godine bio samo privremen.

Analize također potvrđuju dobru financijsku situaciju u privatnom sektoru, a jaz u štednji i ulaganjima ukazuje na visoke financijske viškove. Trenutno stanje potvrđuju najnovije prognoze Banke Slovenije, koje u prognoziranom razdoblju predviđaju veći gospodarski rast u Sloveniji od prosjeka eurozone. Oporavak će biti dulji u ugostiteljstvu, ostalim poslovnim djelatnostima, a posebno u turizmu, gdje zbog opasnosti od širenja infekcija novim verzijama covida-19 neke restriktivne mjere ostaju na snazi.

Uz snažnu potražnju, problemi eskaliraju na strani ponude, jer tvrtke već prijavljuju manjak kvalificiranih radnika, a sirovine su također skuplje i teže ih je nabaviti, navodi Banka Slovenije.

Krajem lipnja na tržištu rada registrirano je nešto više od 71.000 nezaposlenih, što je usporedivo s lipnjem 2019. godine, a s porastom potreba za kadrovima, stopa slobodnih radnih mjesta približila se razini prije krize u prvom tromjesečju. Zbog strukturnih razlika, pokazatelji nedostatka osoblja rastu, što može dovesti do pritisaka na plaće. Unatoč trenutno vrlo pozitivnim signalima, budući razvoj na tržištu rada i dalje je neizvjestan i opet će u velikoj mjeri ovisiti o mjerama potpore u slučaju ponovnog izbijanja epidemije.

U prvom tromjesečju bruto plaća povećala se za 20,9 posto na godišnjoj razini u pretežno javnim uslugama, dok je u djelatnostima privatnog sektora opala za 0,9 posto. Banka Slovenije očekuje da će ove razlike uglavnom nestati do kraja epidemije.

Ponovna pojava strukturnih razlika na tržištu rada, velika iskorištenost proizvodnih kapaciteta u prerađivačkoj industriji, rast plaća i privatne potrošnje te jačanje optimizma poduzeća i potrošača stvaraju dodatne uvjete za rast cijena na domaćem tržištu. Ipak, i dalje prevladavaju vanjski inflatorni čimbenici; Cijene energije, posebno nafte, najviše pridonose ukupnom rastu cijena.

U pogledu javnih financija, Banka Slovenije primjećuje da uvjeti zaduživanja ostaju povoljni, a zaduživanje na trezorskim zapisima nastavlja se po negativnim kamatnim stopama.