Banka Slovenije snizila ovogodišnju prognozu rasta na 1,3 posto

Makroekonomsko okruženje u Sloveniji ove je godine uglavnom obilježeno visokom inflacijom i slabljenjem učinaka gospodarskog oporavka nakon pandemije covida-19, rekla je zamjenica guvernera Banke Slovenije Tina Žumer na današnjoj konferenciji za novinare u Ljubljani.

Nakon relativno visokog rasta u posljednje dvije godine, ove godine očekuje se umjereni gospodarski rast na 1,3 posto. Daljnjim smanjenjem inflacije, rastom realnih dohodaka stanovništva i postupnim oporavkom izvozne potražnje, gospodarski rast bi potom trebao ponovno postupno jačati. Za 2026. prognozira se na 2,5 posto, što je jedan postotni bod iznad prognoze za eurozonu.

Viša prognoza rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za Sloveniju proizlazi iz većeg rasta raspoloživog dohotka, koji proizlazi iz snažnog tržišta rada, visoke štednje i boljeg neto financijskog položaja, objasnila je Arjana Brezigar Masten, direktorica Analitičko-istraživačkog centra Banka Slovenije.

Među razlozima zahlađenja gospodarske aktivnosti u ovoj godini su niža osobna potrošnja i niža međunarodna razmjena, za koje se očekuje da će ponovno ojačati u razdoblju 2024.-2026.

Velika će biti i državna potrošnja, naime transformacijom dopunskog zdravstvenog osiguranja i postupnim uvođenjem sustava dugotrajne skrbi pozitivan doprinos zaliha bit će i pozitivan, rekla je Brezigar Masten.

S druge strane, prema njezinim riječima, investicije koje su održavale gospodarski rast ove godine bit će manje u iduće tri godine, ponajviše zbog manje investicijske aktivnosti zemlje tijekom tranzicije u novu europsku financijsku perspektivu, budući da su ta sredstva povlačenja na kraju razdoblja, viši troškovi financiranja i ograničeno tržište rada.

Tako se do 2026. može očekivati stabilan rast koji će, prema procjeni središnje banke, biti nešto niži od dugoročnijeg potencijala.

U tom razdoblju očekuje se usporavanje rasta zaposlenosti, s prošlogodišnjih tri posto na 1,2 posto u ovoj godini te na oko 0,5 posto u nastavku razdoblja. Usporavanje će biti najizraženije u prerađivačkim djelatnostima, gdje je, prema riječima Brezigar Masten, već evidentan pad izvoznih narudžbi i pogoršanje uvjeta poslovanja, zapošljavanje je praktički zaustavljeno.

Unatoč teškoj situaciji u proizvodnji, Banka Slovenije ne očekuje smanjenje ukupne zaposlenosti ili smanjenje da će se nezaposlenost povećati, naime "jer je došlo do promijenjenih obrazaca na tržištu rada nakon pandemije te uz znakove gomilanja radnika".

S obzirom na takve uvjete na tržištu rada i kontinuiranu inflaciju, nominalni rast plaća ostat će visok iu razdoblju do 2026. godine. Ove bi godine trebao iznositi 11,5 posto, nakon čega bi se trebao postupno smanjivati. Realno će rasti i plaće, što će, prema njezinim riječima, doprinijeti nadoknadi gubitka kupovne moći zbog visoke prošlogodišnje inflacije. Rast realnih plaća bit će veći od rasta produktivnosti, što znači povećanje troškova rada i utjecaj na inflaciju.

Prema prognozi Banke Slovenije, inflacija će ove godine iznositi 7,2 posto, što je 0,3 postotna boda manje od prognoze iz lipnja, a 2024. 3,0 posto, što je 0,6 postotnih bodova manje od prethodne prognoze. Za 2025. godinu očekivana inflacija povećava se za 0,5 postotnih bodova na 3,1 posto. Razlog za takva očekivanja je da će 2024. državna regulacija cijena struje i plina smanjiti ukupnu inflaciju, ali se 2025. više ne očekuje.

Očekuje se da će se razlika između inflacije u Sloveniji i prosjeka eurozone, posebice u temeljnoj inflaciji, stabilizirati na oko jedan postotni bod.

„Analiza pokazuje da se jaz između slovenske i eurske inflacije počeo povećavati prošle godine, u početku kao rezultat veće izloženosti globalnim šokovima ponude, koji su uglavnom odražavali probleme u opskrbnim lancima, no kasnije smo imali brži oporavak agregatne potražnje i strože tržište rada . To je dovelo do većeg rasta plaća”, rekla je Brezigar Masten. Očekuju da će ovaj učinak polako nestati 2026.

U razdoblju do 2026. godine na javnofinancijsku poziciju posebice će utjecati izdaci za obnovu nakon poplava te za ublažavanje cijena energenata. Nakon ovogodišnjeg proračunskog deficita od 3,7 posto BDP-a, on bi tada trebao biti nešto ispod tri posto BDP-a. Udio državnog duga u BDP-u smanjit će se s oko 70 posto ove godine na oko 67 posto BDP-a, kako potonji raste.