Banka Slovenije: Naznake jačanja gospodarske aktivnosti u drugom kvartalu

Tržište rada ostaje snažno, inflacija se smanjuje, dok se visok rast cijena usluga održava, navodi Banka Slovenije u najnovijem pregledu makroekonomskih kretanja.

Prema podacima Banke Slovenije, stanje u proizvodnim djelatnostima se popravilo, a uvjeti za daljnji rast domaće potrošnje ostali su povoljni jer jačaju realni dohoci kućanstava. Istovremeno, središnja banka prepoznaje veće povjerenje potrošača i porast broja noćenja stranih turista, a nastavio se i realni rast vrijednosti kartičnog plaćanja i podizanja na bankomatima. S druge strane, Banka Slovenije primjećuje da se građevinska aktivnost počela osjetno usporavati.

Sa širokim rasponom podataka za drugo tromjesečje, srednja procjena kratkoročnih modela predviđanja trenutno sugerira jedan posto kvartalnog rasta BDP-a. Gospodarska aktivnost je u prvom tromjesečju stagnirala na tromjesečnoj razini, no u međugodišnjoj usporedbi prema desezoniranim podacima iznosila je 1,8%, a prema desezoniranim podacima 2,1%.

Rast BDP-a u Sloveniji ostaje veći nego u eurozoni, gdje je oporavak skromniji, napominje Banka Slovenije. Dostupni pokazatelji tako upućuju na blagi rast gospodarske aktivnosti u eurozoni u drugom tromjesečju. Prema podacima o gospodarskom raspoloženju, očekuje se blago jačanje gospodarske aktivnosti u drugoj polovici godine.

Uvjeti na tržištu rada u Sloveniji ostaju dobri. Broj zaposlenih u travnju dosegao je novi vrhunac, a anketni podaci ukazuju na nastavak rasta zaposlenosti u nadolazećim mjesecima, posebice u uslužnim djelatnostima. Anketna stopa nezaposlenosti i dalje je niska i iznosi 3,4 posto, što uz još uvijek relativno visoku stopu slobodnih radnih mjesta odražava veliku neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada. U tim okolnostima rast plaća ostaje relativno visok unatoč zamjetnom trendu usporavanja, navodi Banka Slovenije.

Inflacija se i dalje smanjuje kako u eurozoni tako iu Sloveniji. Slovenska temeljna inflacija, međutim, ostaje visoka na 2,7 posto, uglavnom zbog ustrajnosti visokog rasta cijena usluga. Prema Banki Slovenije, to je rezultat ojačanih domaćih čimbenika, posebice još uvijek relativno visokog rasta plaća i solidne razine potražnje.

Ukupna se inflacija, pak, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena u lipnju spustila na 1,6 posto, čemu su ponajviše pridonijele niže cijene energenata na godišnjoj razini, dok je ponovno ubrzan rast cijena hrane.

U odnosima s inozemstvom suficit na tekućem računu i dalje je visok te je u travnju premašio 3,1 milijardu eura na godišnjoj razini. I opet je tome najviše pridonio suficit u razmjeni usluga koji je u travnju dosegao najvišu vrijednost dosad. U međuvremenu, trgovina je u deficitu.

Deficit javnih financija se smanjuje, što je, kažu u Banki Slovenije, uglavnom rezultat povoljnih kretanja na tržištu rada i dobrih prošlogodišnjih poslovnih rezultata poduzeća, koji su povećali porezne prihode. Učinak manjih hitnih mjera također je bio povoljan. Prema procjeni središnje banke, kretanja u javnim financijama u nastavku godine ponajviše će ovisiti o ishodu pregovora o plaćama, nastavku obnove nakon poplava i napretku planiranih reformi.