GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Banka Slovenije: Antikrizne mjere pomažu oporavku, ali slabe javne financije

Banka Slovenije: Antikrizne mjere pomažu oporavku, ali slabe javne financije
OCJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.03.2021 / 17:39
Autor: SEEbiz
LJUBLJANA - Kako epidemija popušta, bit će potrebno postupno i ciljano povlačenje mjera kako gospodarstvo više neće biti izloženo negativnim šokovima, navodi Banka Slovenije u najnovijem sažetku makroekonomskih kretanja.

Antikrizne mjere doprinose gospodarskom oporavku i očuvanju potencijala zemlje, ali po cijenu slabljenja položaja javnih financija, napominje Banka Slovenije (BS). Iako je bruto domaći proizvod (BDP) prošle godine pao za 5,5 posto, stanje na tržištu rada nije se naglo pogoršalo, a financijski položaj tvrtki i kućanstava u ukupnom agregatnom odnosu ostao je relativno stabilan. To pokazuje da su mjere do sada pridonijele održavanju pretežitog dijela gospodarskog potencijala, što će biti osnova za oporavak kada epidemija popusti, napisala je Slovenska središnja banka.

U prva dva mjeseca ove godine Slovenija je izvršila značajan dio potrebnih zadataka za provedbu državnog proračuna. U siječnju se, prema državnom proračunu, zaduživanje iznosilo 2,7 milijardi eura. U veljači je nastavljeno, između ostalog, izdavanje 60-godišnje državne obveznice za 500 milijuna eura, a država je iz programa Sure povukla sva raspoloživa sredstva u iznosu od 1,1 milijardu eura. Kamatne stope na novo zaduživanje bile su povoljne, sumirali su.

Otplate duga u siječnju su iznosile 1,6 milijardi eura. Dug državnog proračuna iznosio je krajem siječnja 35,4 milijarde eura, što je za oko milijardu eura više nego krajem prošle godine. U programu proračunskog financiranja proračunski dug na kraju ove godine procjenjuje se na 36,6 milijardi eura, pod pretpostavkom da je izvršeno potrebno zaduživanje.

Kako su ustanovili, gospodarska kriza u eurozoni nastavlja se, ali unatoč lošijim zdravstvenim uvjetima u drugom valu epidemija je znatno manje teška nego u prvom. Očekuje se da će širi gospodarski oporavak započeti u drugoj polovici 2021. godine, ali to ovisi o daljnjem tijeku epidemije, koji u velikoj mjeri ovisi o dostupnosti i učinkovitosti cjepiva.

Domaće gospodarstvo također preživljava drugi val epidemije puno bolje od prvog. Za razliku od prvog vala, ovaj su put aktivnosti ozbiljnije pogođene, koje zbog prirode posla ne mogu u dovoljnoj mjeri prilagoditi restriktivnim zdravstvenim mjerama. Banka Slovenije istaknula je ugostiteljsku industriju, gdje je međugodišnji pad obujma prodaje u posljednjem tromjesečju prošle godine bio čak nešto veći za 62,4 posto nego u prvom valu.

Trgovina je pretrpjela značajan gubitak, suočavajući se s padom prometa od 8,1% zbog djelomičnih poslovnih ograničenja unatoč velikom rastu internetske prodaje. Privatne usluge uglavnom su se prilagodile ograničenjima s internetskom migracijom i kućnom dostavom. Još su bolji nego na početku epidemije uvjeti poslovanja u industriji koja se oporavlja od rasta inozemne potražnje i u građevinarstvu koje jača uglavnom zahvaljujući provedbi infrastrukturnih projekata.

Slabljenjem epidemije u veljači i djelomičnim ublažavanjem restriktivnih mjera stvorili su se uvjeti za ponovno pokretanje malo šireg dijela gospodarstva. Ekonomska klima također se poboljšala, a tvrtke su podigle procjene očekivane potražnje. Istodobno, rast vrijednosti kartičnih plaćanja u veljači ukazuje na jačanje privatne potrošnje, koja je pretrpjela još jedan snažni šok u posljednjem tromjesečju prošle godine. Situacija ostaje vrlo neizvjesna.

Situacija na tržištu rada nije se značajno pogoršala u drugom valu epidemije, a djelomično ublažavanje restriktivnih mjera pokazalo je prve znakove oporavka. S povećanom izvoznom aktivnošću i ponovnim zapošljavanjem u prerađivačkoj industriji te rastom u zdravstvu i socijalnom radu, međugodišnji pad broja zaposlenih nije se produbio u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Međutim, pooštravanje restriktivnih mjera u to je vrijeme dodatno pogoršalo situaciju u ugostiteljstvu, gdje je broj zaposlenih osoba opao za 13,5 posto na godišnjoj razini zbog zatvaranja aktivnosti u prosincu. Istodobno je ponovo skočio broj zaposlenih koji su uključeni u mjeru čekanja na posao, a porast je također izražen u trgovini zbog orijentacije mjera i ukidanja nedjeljnog i blagdanskog rada.

Mjere zadržavanja posla, koje su obnovljene u sklopu Osmog paketa protiv krune (PKP 8), ozbiljno su ograničile rast nezaposlenosti. Broj nezaposlenih povećao se u prosincu i siječnju samo u skladu s uobičajenim sezonskim trendom, a nezaposleni su na vrhuncu drugog vala iznosili 91.500, što je gotovo 40.000 manje nego na vrhuncu prethodne krize.

Rast prosječne bruto plaće ponovno je ojačao zbog isplate kriznih naknada u drugom valu, što je uglavnom bio posljedica rasta plaća u zdravstvu i socijalnoj skrbi. S ublažavanjem epidemije i djelomičnim ukidanjem restriktivnih mjera, nezaposlenost je već počela padati u veljači. Istodobno, tvrtke su povećale svoja očekivanja od očekivane zaposlenosti, a percepcija potrošača o budućim uvjetima na tržištu rada također je postala manje negativna.

Tagovi: Banka Slovenije, antikrizne mjere, Vlada Slovenije, slovenska ekonomija
PROČITAJ I OVO
Stopa registrirane nezaposlenosti na kraju ožujka pala na 9,3%
TRŽIŠTE RADA
Stopa registrirane nezaposlenosti na kraju ožujka pala na 9,3%
ANALIZA - U skladu s očekivanjima i padom broja nezaposlenih osoba u ožujku, posljednja objava DZS-a o kretanju registrirane stope nezaposlenosti potvrdila je njen pad na mjesečnoj razini.
Nijemci ne troše, a to je ozbiljan ekonomski problem
ZASTOJ
Nijemci ne troše, a to je ozbiljan ekonomski problem
BERLIN - Praktično su već mjesecima u Njemačkoj trgovine zatvorene i Nijemcima ne preostaje ništa drugo nego da - ne kupuju ništa. No stručnjaci upozoravaju: upravo je potrošnja "izvukla" Njemačku u krizi 2008.
U ožujku 11.302 zaposlenih više nego u veljači
TRŽIŠTE RADA
U ožujku 11.302 zaposlenih više nego u veljači
ZAGREB - Krajem ožujka u Hrvatskoj je bilo milijun i 518 tisuća zaposlenih, što je 0,8 posto ili 11.302 više nego u veljači i 1,5 posto manje nego u ožujku lani, dok je stopa registrirane nezaposlenosti od 9,3 posto na mjesečnoj razini pala za 0,4 postotna bod, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prosječna neto plaća za veljaču 7.038 kuna, 3,4 posto veća nego lani
ZARADE
Prosječna neto plaća za veljaču 7.038 kuna, 3,4 posto veća nego lani
ZAGREB - Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.
Japanski izvoz snažno porastao u ožujku zahvaljujući kineskoj potražnji
RAST
Japanski izvoz snažno porastao u ožujku zahvaljujući kineskoj potražnji
TOKYO - Japanski izvoz porastao je u ožujku 16,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, potaknut skokom kineske potražnje, objavila je u ponedjeljak vlada u Tokiju.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE