Analitičari: Vlada odmah mora donijeti mjere za razdoblje nakon epidemije

Tako sadašnju etapu u Vladinoj borbi za očuvanje gospodarstva procjenjuju sugovornici Novog lista, ali naglašavaju i da da bi Vlada trebala donijeti i mjere za razdoblje nakon epidemije kojima će pokrenuti proizvodnju te strukturirati ekonomiju na posve novom konceptu.

Branko Roglić vlasnik Orbica, najvećeg europskog distributera kaže da je zasad teško procjenjivati konačne učinke krize, jer nitko ne zna koliko će ova epidemija, koja je krizu i izazvala, trajati, ali on je uvjeren da je neće preživjeti deset posto tvrtki, te da bi u opasnosti moglo biti najmanje deset posto radnih mjesta u Hrvatskoj. Posebice se to odnosi na turizam gdje će nestati brojne male tvrtke koje će se »utopiti« u velike.

- Nakon ove krize ništa neće biti isto, ali nadam se da će nas koronavirus naučiti skromnosti. Da će nas naučiti da sada svi zapnemo da se očuva svako radno mjesto, ja znam da ću se ja za svakog svog čovjeka boriti dok god mogu. Najvažnije je da to sada učini i vlada i svaki poslodavac - poručuje Roglić.

Što se tiče njegovog osnovnog posla distribucije, Roglić kaže da je zasad poslovanje tvrtke prema planu, ali da u području kozmetike ima pad od 50 posto, dok je u turizmu pitanje hoće li se, u slučaju prestanka epidemije i ublažavanja mjera, moći ostvariti i do 15 posto prihoda.

- Mi u turizmu imamo 18 kuća i tu je moguće da bude nekog prometa ako epidemija završi u lipnju. U hotelu će to biti puno teže, ali ako uz sadašnju pomoć Vlade možemo dobiti i nešto povoljnije kredite cilj je da održimo zaposlenost iako i uz manje plaće. U objekte nećemo morati ulagati pa će biti spremni za sljedeću sezonu - ističe Roglić. Oporavak, i uz državnu pomoć, smatra Roglić, za nikoga neće biti jednostavan i svi će se morati naučiti razmišljati skromnije i privatni i državni sektor.

- Evo možda nas ovaj rad od kuće nauči i tome da nije najvažnije imati raskošne urede, nego dobro plaćene i zadovoljne radnike koji, kad to treba, čine sve da se održi posao i pri tome im raskošni uredi ne pomažu puno nego je puno važnije kakvu opremu, koju su ponijeli doma imaju i koliko se ulagalo u njihovo usavršavanje - zaključuje Roglić.

Vladin travanjski paket mjera za pomoć gospodarstvu zaslužuje pozitivnu ocjenu, jer će gospodarstvu i svima nama omogućiti preživljavanje u sljedeća tri mjeseca, smatra Ljubo Jurčić, profesor Ekonomskog fakulteta. Međutim, to su uglavnom knjigovodstvene, administrativne mjere koje će samo isprazniti državni proračun. Vlada bi trebala donijeti i mjere za razdoblje nakon epidemije, kojima će pokrenuti proizvodnju te strukturirati ekonomiju na posve novom konceptu, predlaže Jurčić.

- Travanjskim mjerama je napravljen pomak u odnosu na krizu iz 2009. i 2012. godine, kada su se podizali porezi i smanjivalo se potrošnju, što je bilo potpuno nerazumno i suprotno ekonomskoj znanosti. Pozitivno je što su u Vladi danas shvatili da treba održati potražnju - kaže profesor.

Posljedice koronavirusa uskoro će razotkriti da smo u posljednjih 25 godina vodili potpuno pogrešnu ekonomsku politiku, upozorava profesor. Glavni je problem u temeljima gospodarstva, u tome što je hrvatska ekonomija katastrofalno strukturirana, što potvrđuje i naš deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, koji iznosi oko 10 milijardi eura. To je dosad pokrivao turizam, ali njegovi prihodi osjetno će se smanjiti. Zanemarili smo proizvodnju koja je temelj svega. I državni proračun, dodaje, puni se ponajprije iz proizvodnje, koja završi u domaćoj potrošnji ili u inozemstvu.

- Za koji mjesec Hrvatska će funkcionirati kao prosjačka država. Morat ćemo od drugih prositi novac, hranu, energiju, lijekove i ostalo. To je nedopustivo za državu koja sebe smatra suverenom i koja je članica EU-a. Stoga ova epidemija treba biti povod da se skupe glave i ekonomska znanost kako bismo promijenili politiku koja nas je dovela na dno Europe, naglašava profesor.

Prema Jurčiću, nakon što u sljedeća tri mjeseca preživimo, Vlada bi trebala imati mjere za pokretanje proizvodnje u kratkom roku, dok za šest mjeseci ili godinu dana treba donijeti potpuno novi koncept strukturiranja ekonomije, među ostalim i za izvanredne situacije poput sadašnje. Zasad, kaže, ne vidi prijedloge za promjenu pogrešne politike i o tome kako iskoristiti javne i monetarne financije za taj novi koncept. Većina zemalja u svijetu, kaže, svoju je ekonomsku politiku nevidljivo promijenila nakon 2010. godine, a sada će je promijeniti još više.

Na pitanje kako teče poslovanje u ovoj korona-krizi, otvaraju li se nove prilike s obzirom na potrebe za lijekovima i proizvodima za higijenu, te imaju li problema s izvozom, s obzirom na to da se tržišta zatvaraju, s posebnim naglaskom na rusko tržište, Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a kaže da su njihove tvrtke, unutar JGL Grupe, »usprkos izvanrednom stanju u zemlji i svijetu koje uzrokuje pandemija COVID-19 trenutno u dobroj poziciji i još uvijek ne osjećaju značajne negativne efekte krize na poslovne aktivnosti i financijsku situaciju.«

- Iako svjedočimo neplaniranoj devalvaciji valuta na svim tržištima naše ključne Regije CIS - Rusija, Ukrajina, Kazahstan, Bjelorusija - prodajni rezultati u prvom kvartalu su iznadplanski, prvenstveno zahvaljujući povećanoj potražnji i punom kapacitetu rada. Zahvaljujem našim zaposlenicima što doprinose da se s novonastalom situacijom nosimo sa što manje posljedica - ističe Vučić.

Vezano za mjere Vlade kaže da u JGL-u podržavaju donesenu kriznu mjeru za pomoć gospodarstvu u dijelu plaćanja PDV-a po naplati, a ne po izdavanju računa, te će se, veli, »i nadalje pridržavati svih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, Ministarstva zdravstva, Vlade RH i HZZO-a, s ciljem ostvarivanja održivog i profitabilnog rasta te osiguravanja sigurnosti naših radnih mjesta.«

- U JGL-u smo organizirali krizni stožer koji svakodnevno prati i nadgleda situaciju vezanu uz COVID-19 i njegove utjecaje na zdravstveni, poslovni, ali i širi ekonomski aspekt te redovito komunicira sa svim zaposlenicima. Reorganizirali smo rad na svim tržištima kako bismo smanjili rizik potencijalnog širenja zaraze, zabranili smo putovanja i posjete vanjskih partnera, dobavljača i suradnika, uveli smo preventivne mjere za vozače teretnih vozila koji dolaze u kompaniju. Učinili smo sve što je bilo moguće da poslovne procese i radne uvjete prilagodimo novonastaloj situaciji, a u isto vrijeme održimo stabilnost radnog procesa. Posebno sam zadovoljan što, unatoč volatilnim vremenima koja prolazimo, nastavljamo s ulaganjem u zaposlenike. U vrijeme kada mnoge kompanije nažalost zatvaraju radna mjesta i zamrzavaju poslovanje, mi poduzimamo sve mjere da podržimo stalni rast i damo do znanja zaposlenicima koliko su nam važni, napominje Vučić.

Hotelijer i ugostitelj Josip Brusić iz Krka ističe da njegova tvrtka ima osam stalno zaposlenih, u koje je puno uloženo i koji vole svoj posao, a ako bi završili na Zavodu za zapošljavanje, pitanje je bi li se kasnije opet vratili.

- Na »birou« je troje pomoćnog osoblja koje u ovim okolnostima jednostavno nismo mogli zadržati. Situacija je teška i mjere su potrebne, s time da je onaj prvi krug bio nedovoljan, dok se sada u drugom krugu doista može govoriti o puno konkretnijim mjerama pomoći gospodarstvu. Iz ovog se paketa da puno toga iskoristiti za ublažavanje situacije i to je prvi put da se vidi ozbiljnija pomoć gospodarstvu. Nama su, s obzirom na to da smo zadržali većinu djelatnika, vrlo bitne ove mjere za očuvanje radnih mjesta, i to prije svega činjenica da će se poslodavce rasteretiti davanja na plaću za vrijeme dok ne radimo, dok nema posla.

To je pravi put da se pomogne firmama da zadrže zaposlene. Isto tako, izdvojio bih i mjere vezane za banke, odnosno kredite u turističkom sektoru. Naime, odgoda plaćanja i glavnice za tri mjeseca samo znači da nećemo bankrotirati sada nego nakon ta tri mjeseca. Novo rješenje koje nas rasterećuje do kraja godine je puno bolja i realnija solucija koja će pomoći mnogima koji su posljednjih godina investirali u svoje kapacitete. Činjenica je da pandemija nije još ni na vrhuncu, i još barem dva mjeseca se u turizmu neće događati ništa. Zaključno, po meni je ovaj drugi krug mjera mnogo ozbiljniji i pravi put prema očuvanju gospodarstva kako bismo, kada se poslovna aktivnost počne ponovno odvijati, mogli ponovno početi raditi. A i način da sačuvamo barem dio likvidnosti. Ovdje se ne radi o izbjegavanju obaveza, nego jednostavno posao je stao. A ako stane realni sektor, stat će i javni.