GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Analitičari: Rat u Ukrajini za ekonomiju EU daleko gori od koronakrize

Analitičari: Rat u Ukrajini za ekonomiju EU daleko gori od koronakrize
CRNE PROGNOZE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.04.2022 / 10:53
Autor: SEEbiz / CNBC / Tanjug
NEW YORK – Rat u Ukrajini i gospodarske sankcije koje su uslijedile prouzročit će daleko veće poremećaje u europskom gospodarstvu i tržištu nego prethodne krize poput pandemije korona virusa, kažu ekonomisti.

U svjetlu ruskog napada na Ukrajinu, europski čelnici pojačali su planove za smanjenje prevelike ovisnosti o ruskoj energiji. Europski parlament pozvao je u četvrtak na hitan i potpun embargo na rusku naftu, ugljen, nuklearno gorivo i plin.

Međutim, ovaj agresivni zaokret ima cijenu za europsko gospodarstvo – ionako visoku inflaciju gurnut će na rekordne razine i prijeti potkopati oporavak proizvodnje koji je započeo prošle godine kada su se gospodarstva ponovno pokušala izvući iz pandemije covida-19, piše CNBC.

Voditelj globalnog makro istraživanja u ING banci Carsten Brzeski ističe da je Europa zbog rata posebno izložena riziku gubitka konkurentnosti na međunarodnom tržištu.

“Za Stari kontinent rat je puno veći izazov nego što je pandemija ikada bila. "Ne govorim samo o sigurnosnoj i obrambenoj politici, već prije svega o cjelokupnom gospodarstvu", rekao je Brzeski.

On kaže da je eurozona sada suočena s lošom stranom svog temeljnog ekonomskog modela, kao izvozno orijentirano gospodarstvo s velikom industrijskom okosnicom i velikom ovisnošću o uvozu energije.

Nakon što je posljednjih desetljeća uživala u prednostima globalizacije i međunarodne podjele rada, eurozona sada mora pojačati svoju zelenu tranziciju i napore za energetsku autonomiju, istovremeno povećavajući potrošnju na obranu, digitalizaciju i obrazovanje. Brzeski smatra da je to izazov koji "može i mora uspjeti".

“Ako i kada uspije, Europa bi trebala biti dobro pozicionirana. No, pritisak na financije i prihode kućanstava ostat će golem dok se to ne dogodi. "Dobit poduzeća će u međuvremenu ostati visoka", rekao je.

Dodaje da se u isto vrijeme Europa suočava s humanitarnom krizom i važnom gospodarskom tranzicijom.

“Rat se odvija u ‘žitnici’ Europe, ključnom području za proizvodnju žitarica i kukuruza. Cijene hrane će porasti na neviđene razine. Rast inflacije u razvijenim gospodarstvima mogao bi postati pitanje 'života i smrti' za gospodarstva u razvoju, rekao je Brzesi.

Prema njegovom mišljenju, financijska tržišta su "prevarena" pokušajima jačanja europskih akcija, jer, kako kaže, "trenutačno nema povratka u bilo kakvu normalnost bilo koje vrste".

Drugi ekonomisti vjeruju da će ovi tektonski potresi za europsko i globalno gospodarstvo staviti dodatni pritisak na središnje banke i vlade između čekića i nakovnja, žonglirajući između inflacije i fiskalne održivosti.

Francuska banka BNP Paribas u najnovijoj analizi ocjenjuje da će ubrzanje ostvarenja ciljeva dekarbonizacije, rasta državne potrošnje i duga, sve veće suzdržavanje globalizacije i sve veći inflatorni pritisci biti trajni problem.

"Ovo je izazovnije okruženje za središnje banke da provode monetarnu politiku i zadrže inflaciju u ciljanom rasponu, a ne samo da smanjuje njihovu sposobnost da se posvete određenoj politici, već i čini vjerojatnijim pogreške u politici", kaže Spiros Andreopoulos, viši ekonomist u BNP Paribas.

Također napominje da će povećanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija u konačnici otežati život fiskalnim vlastima.

“Iako to nije trenutni problem, ne samo zato što su vlade općenito produžile prosječno dospijeće svog duga iz godina s niskim kamatama, okruženje s višim kamatama može promijeniti i fiskalni račun. Zato bi na kraju problem održivosti duga mogao ponovno isplivati na površinu”, rekao je Andreopoulos.

Niska inflacija u novijoj povijesti eurozone znači da Europska središnja banka nikada nije bila prisiljena birati između fiskalne održivosti i praćenja svojih inflacijskih ciljeva, jer je niska inflacija zahtijevala prilagodljivu monetarnu politiku koja je pomogla fiskalnoj održivosti.

“Politički, ECB je bio u poziciji da uvjerljivo odbacuje, po našem mišljenju, optužbe da je pomogao vladama isticanjem niske stope inflacije. "Ovog puta ECB mora pooštriti svoju politiku kako bi obuzdala inflaciju u svjetlu daljnjeg povećanja javnog duga, naslijeđa pandemije i kontinuiranog pritiska na državnu blagajnu", zaključio je Andreopoulos.

Tagovi: ekonomija EU, rat u Ukrajini, sankcije rusiji, eurozona, hrana, pšenica
PROČITAJ I OVO
Pad broja zaposlenih u industriji
TREND
Pad broja zaposlenih u industriji
ZAGREB - Broj zaposlenih u industriji u prosincu 2022. godine bio je manji za 0.5 posto u usporedbi sa studenim, a u usporedbi s prosincem 2021. manji je za 0.3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Erste Grupa: U eurozoni postoje znakovi pada inflacije
ANALITIČARI
Erste Grupa: U eurozoni postoje znakovi pada inflacije
ANALIZA - U eurozoni postoje jasni znakovi pada stope inflacije kada je riječ o hrani i energentima, druga područja, poput usluga, mnogo je teže procijeniti, ocijenili su u Erste grupi.
MMF poboljšao izglede za globalni rast u 2023.
POBOLJŠANJE
MMF poboljšao izglede za globalni rast u 2023.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond neznatno je povećao svoje izglede za globalni rast ove godine zbog "iznenađujuće otporne" potražnje u SAD-u i Europi, nižih troškova energije i ponovnog otvaranja kineskog gospodarstva nakon što je Peking ublažio stroga ograničenja vezana uz Covid-19.
Analitičari RBA: U 2023. rast hrvatskog BDP-a 1,2 posto, a inflacije 7,5 posto
PROGNOZE
Analitičari RBA: U 2023. rast hrvatskog BDP-a 1,2 posto, a inflacije 7,5 posto
ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo ove godine bi moglo porasti 1,2 posto, dok bi inflacija mogla dosegnuti 7,5 posto, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju nove RBAnalize "Monetarno stezanje i fiskalno popuštanje".
Njemački BDP je prošle godine porastao 1,8 posto
SKOK
Njemački BDP je prošle godine porastao 1,8 posto
BERLIN - Bruto domaći proizvod (BDP) Njemačke porastao je prošle godine za 1,8 posto unatoč energetskoj krizi, objavio je danas državni statistički ured Destatis, prenosi njemačka novinska agencija dpa.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE