GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Analitičari: Neopravdano je uvoditi ekstraporez gospodarstvu na rubu recesije

Analitičari: Neopravdano je uvoditi ekstraporez gospodarstvu na rubu recesije
STAVOVI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 19.11.2022 / 10:00
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Uvođenje dodatnog nameta hrvatskim kompanijama šokiralo poslodavce, ali njihovo mišljenje dijele i ekonomisti jer smatraju da nepotrebno zahvaća sve poduzetnike.

Kako je na samom početku mandata otklonio mogućnost uvođenja poreza na nekretnine, za koji se svojedobno zalagao, činilo se da će ministar financija Marko Primorac teško posezati za novim porezima.

Ipak, njegova interpretacija ekstra profita pokazala je da će mu prvi proračun obilježiti upravo dizanje poreza, za razliku od prethodnog ministra financija Zdravka Marića koji je gotovo svake godine rado "častio" nekim poreznim rasterećenjem.

Kao što se moglo i očekivati, oni koji bi mogli biti zahvaćeni novim porezom bučno negoduju: HUP je "šokiran", a predstavnici poslodavaca ne štede argumentima u osudi Vladine namjere.

No, i među ekonomistima prevladava stajalište da je ministar financija, bez potrebe, zahvatio preširoko, da bi nova mjera mogla samo pogoršati stanje ekonomije u trenutku kada je na samom rubu recesije.

Dok ministar Primorac naglašava kako je uvođenje poreza opravdano jer u teškim okolnostima za građane i poduzetnike solidarnost treba doći do izražaja "i gdje svatko mora podnijeti teret krize", za Danijela Nestića s Ekonomskog instituta takav je pristup vrlo problematičan. Kao prvo, nalikuje na porez solidarnosti, premda ekonomija, barem zasad, nije ni ušla u recesiju. No, najproblematičniji je njegov obuhvat.

Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da je inflacija obezvrijedila i kapital poduzeća, što znači da će imati otežano buduće financiranje.

"Stoga bi bilo primjerenije da država vrati zaštitnu kamatu u oporezivanju dobiti", napominje Ivanov. Jer, time bi pridonijela zadržavanju neto dobiti poduzeća i povećanju kapitala.

"Vađenje" na solidarnost koja je dogovorena na razini EU, piše analitičar Velimir Šonje u tekstu "Plusevi i minusi prijedloga proračuna za 2023. godinu", nema smisla. Jer, EU je nešto rekla o porezima u energetskom sektoru, a ne u cjelokupnom gospodarstvu. On smatra da je posrijedi "autohtoni domaći proizvod" koji zamjenjuje ono što možda ima smisla – oporezivanje energetskih proizvođača i trgovaca koji su imali eksploziju dobiti ove godine, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.

Tagovi: #porez na ekstraprofit, #andrej Plenković, #Marijana Ivanovi, #Zdravko Marić, #Marko Primorac, #Velimir Šonje
PROČITAJ I OVO
Trump: Neću smijeniti Powella
PORUKE
Trump: Neću smijeniti Powella
WASHINGTON - Nekoliko sati nakon što je predsjednik Donald Trump rekao u sobi punoj republikanskih zastupnika da će otpustiti predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella, porekao je planove da to učini.
Cijene usluga u prosjeku više 6,2% na godišnjoj razini
TRENDOVI
Cijene usluga u prosjeku više 6,2% na godišnjoj razini

ANALIZA - Prema konačnim podacima koje je DZS jučer objavio, uz povećanje za 0,2% u odnosu na svibanj, rast potrošačkih cijena ubrzao je u lipnju drugi mjesec zaredom, ovaj put s 3,5% na 3,7%. (prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena). Najviša je to stopa u posljednja četiri mjeseca.
Inflacija u SAD-u u lipnju iznad očekivanja
CIJENE
Inflacija u SAD-u u lipnju iznad očekivanja
WASHINGTON - Potrošačke cijene, mjerene indeksom potrošačkih cijena (CPI), porasle su u lipnju za 2,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavilo je danas američko Ministarstvo rada.
Kineski rast u drugom kvartalu nadmašio očekivanja
BOLJE OD OČEKIVANJA
Kineski rast u drugom kvartalu nadmašio očekivanja
PEKING - Kinesko gospodarstvo raslo je brže od očekivanog u drugom tromjesečju, održavajući zemlju na putu ka ostvarenju cilja od 5% za cijelu godinu i ublažavajući pritisak na kreatore politike da pojačaju poticaje kako bi poduprli rast.
Eksplozivan rast deficita radne snage u Njemačkoj
TRŽIŠTE RADA
Eksplozivan rast deficita radne snage u Njemačkoj
BERLIN - Njemačkoj nedostaju odgajatelji, socijalni radnici, njegovatelji i prodavači, odnosno mnogi drugi profili kvalificirane radne snage. Situacija će se brzo pogoršati, upozorava Institut za njemačko gospodarstvo (IW) u novoj studiji.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE