Analitičar HNB-a: Zaduživanje države u stranoj valuti povećava rizik

U organizaciji Instituta za javne financije, Brkić je održao virutalno predavanju "Troškovi i koristi zaduživanja države u stranoj valuti: je li ono izvor ranjivosti za članice EU-a izvan eurozone?", na temelju i svog članka objavljenog u časopisu Public Sector Economics, u kojemu je uz ostalo ponudio odgovore na niz pitanja, uz ostalo, zašto su baš Bugarska i Hrvatska, od svih članica EU-a koje nisu uvele euro, prve poduzele korake u smjeru uvođenja te valute.

Brkić, naime, objašnjava kako dugoročno gledano i Bugarska i Hrvatska imaju mnogo razloga za uvođenje eura. Naime, njihov javni dug se većinom sastoji od obveza nominiranih u euru, imaju visoke razine kreditne i depozitne euroizacije, što je za njih dodatan izvor ranjivosti. Uvođenje eura omogućilo bi im manju izloženost rizicima i veću otpornosti na financijske krize, istaknuo je.

U svom je predavanju naglasio i kako je zaduživanje u stranoj valuti izvor rizika i treba ga, ako je moguće, izbjegavati. No, u nekim se zadanim okolnostima, primjerice kada je sustav kao kod nas visoko euriziran, odnosno kada su domaći izvori financiranja oskudni, država mora ponekad zadužiti u inozemstvu.

To, po njemu, ne mora nužno dovesti do dužničke krize, ako su fundamenti dobri - ako je ročnost duga povoljna, pričuve visoke, financijski sustav stabilan, odnosno ako država nema neke druge makroneravnoteže koje bi mogle kod investitora stvoriti sumnju u održivost duga.

Hrvatski su fundamenti dobri, naveo je Brkić, dodavši da je naša država zadržala kreditni rejting čak i u globalnoj covid krizi.

"Zaduživanje države može imati postojan efekt što pridonosi rastu pričuva, a pričuve su bitne radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava, tj. radi očuvanja i stabilnosti ukupne kredibilnosti zemlje", rekao je Brkić.

Države koje za sada ne žele euro objektivno će neto slabije profitirati uvođenjem eura od Hrvatske jer su te zemlje slabije euroizirane od nas i imaju manje valutni rizik, a upravo valutni rizik, odnosno ukidanje valutnog rizika glavni je motiv Hrvatske što je krenula put eurozone, kazao je.

Govoreći o prednostima uvođenja eura u Hrvatskoj, naglasio je uz ostalo i da uvijek kada izbije neka financijska kriza Hrvatska narodna banka mora braniti tečaj, a kada uđemo u eurozonu to više neće morati raditi.

Ako je javni dug pretežno nominiran u stranoj valuti, onda nerijetko dolazi do povećanja omjera duga i BDP-a, do povećanja proračunskih izdataka za kamatu, kao i do povećanja premije za rizik države. Zaduživanje države u stranoj valuti dovodi i do smanjenja kapaciteta za suzbijanje financijske krize. S druge strane, države koje se ne zadužuju isključivo u stranoj valuti imaju veliki kapacitet za suzbijanje dužničkih i bankovnih kriza, istaknuo je Brkić.

Po njemu, dužnička kriza u razdoblju od 2010. do 2012. i kriza uzrokovana koronom imale bi teže posljedice za eurozonu da Europska centralna banka nije imala praktički neograničen kapacitet financiranja.

Istina je, međutim, da se države s relativno malim financijskim tržištima često koriste inozemnim zaduženjima. Isto tako, većina država ne može se u inozemstvu zaduživati u vlastitoj valuti, a Hrvatska se i u vlastitoj državi zadužuje u stranoj valuti, napomenuo je.

Po podacima koje je iznio, Bugarska i Hrvatska imaju najviše udjele duga u stranoj valuti u ukupnom javnom dugu - Bugarska 81 posto, Hrvatska 71,6 posto. Te su zemlje ujedno i najizloženije rizicima, za razliku od recimo Rumunjske, Poljske, Mađarske ili Češke. Ti će rizici nestati uvođenjem eura, naveo je.