GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Američki senatori: I Crna Gora u kineskoj kreditnoj klopci

Američki senatori: I Crna Gora u kineskoj kreditnoj klopci
ZABRINUTOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 13.08.2018 / 22:11
Autor: SEEbiz / Vijesti
PODGORICA - Grupa od 16 američkih senatora zabrinuta je zbog potencijalnih zahtjeva za spasavanje Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) od zemalja koje su prihvatile kinesko "predatorsko finansiranje infrastrukture", među kojima je i Crna Gora i traže da SAD iskoriste uticaj u Fondu i spriječe nastavak tekućih projekata iz inicijative "Pojas i put" (BRI) ili početak novih.

"Kako SAD, kao najveći kontributor u MMF, mogu koristiti svoj uticaj kako bi osigurale da uslovi za spasavanje spriječe nastavak tekućih BRI projekata ili početak novih?", pitaju senatori u pismu predsjedniku SAD Donaldu Trumpu.

SAD ima najveću kvotu u MMF-u (17,46 odsto ili 82,99 milijardi SDR) što znači da je njihov uticaj najveći i da imaju pravo veta na odluke Fonda. Kvote uplaćuju zemlje prilikom pristupanja Fondu, ili prilikom njihovog periodičnog povećanja i one se izražavaju u Specijalnim pravima vučenja (SDR). Crna Gora, kao članica MMF-a, može da traži finansijsku pomoć (koju MMF odobrava uz određene uslove).

Senatori su tražili od Trampove administracije da im odgovori i kako planiraju da se bave opasnostima koje donosi kineska inicijativa „Pojas i put" čiji je cilj, kako su ocijenili, stvaranje svjetskog ekonomskog poretka u kojem dominira Kina.

U pismu sekretaru trezora Stivenu Mnučinu i državnom sekretaru Majku Pompeu, senatori su naveli da dok države, koje se finansijski guše, pregovaraju sa Kinom kako bi spriječile rast duga, Peking je izvukao ogromne ustupke, uključujući udjele u strateški važnoj imovini. Navode primjer Džibutija, Pakistana i Šri Lanke, ali upozoravaju i na kineski uticaj u Evropi.

„Pokušaj Pekinga da 'kapital pretvori u oružje' nije samo ograničen na Aziju i Afriku, već se i odnosi na Evropu. Crna Gora i Kina su 2014. godine postigli dogovor o izgradnji autoputa koji povezuje Luku Bar i Crnu Goru sa Srbijom i drugim balkanskim zemljama. Kineska Export-import bank (Exim) složila se da finansira 85 odsto procijenjenih troškova od jedne milijarde dolara za prvu fazu projekta, a druga i treća faza vjerovatno će dovesti do neizvršavanja obaveza ukoliko finansiranje nije obezbijeđeno po vrlo povoljnim uslovima", ocijenili su senatori.

Crnogorska Vlada i Exim banka potpisale su 30. oktobra 2014. godine ugovor o zajmu od 943.991.500 dolara za autoput koji gradi kineska kompanija CRBC. Kredit je na 20 godina, sa šest godina grejs perioda, po kamatnoj stopi od dva odsto. Kineski kredit povećao je javni dug i prisilio Vladu da podigne poreze, djelimično zamrzne plate u javnom sektoru i ukine naknade za majke. Uprkos tim mjerama, očekuje se da će se dug Crne Gore približiti 80 odsto BDP-a, a MMF je upozorio da država ne može priuštiti dalje zaduživanje kako bi završila autoput.

Radovi na prioritetnoj dionici Smokovac-Mateševo počeli su 11. maja 2015. i predviđeno je da traju četiri godine. Međutim, ministar saobraćaja Osman Nurković najavio je prošlog mjeseca mogućnost da će radovi kasniti. Razlog je vjerovatno petlja Smokovac, koja nije bila sastavni dio idejnog projekta, već naknadno treba da bude projektovana i nekome data da je gradi.

Američki senatori u pismu poručuju da je od suštinskog značaja da se SAD suprotstave pokušajima Kine da druge zemlje drži kao finansijske taoce i prisiljava na otkupe.

Podsjećaju da je u 2016. godini, MMF odobrio kredit od 1,5 milijardi dolara za spas Šri Lanke zbog neodrživih dugova prema Kini. Nedavno je objavljeno da će dolazeća vlada Pakistana tražiti finansijski spas od MMF-a, dijelom zbog povećanja deficita tekućeg računa i obaveza po osnovu spoljnjeg duga koje je izazvao projekat Kinesko-pakistanski ekonomski koridor (CPEC).

„Ove finansijske krize ilustruju opasnost od kineske "zajam-zamka" diplomatije i njene inicijative "Pojas i put" za zemlje u razvoju, kao i opasnosti koje predstavljaju za nacionalnu bezbjednost SAD", navode senatori.

Dodaju da je Centar za globalni razvoj procijenio da od 68 zemalja koje trenutno sprovode projekte koje finansira BRI, 23 su u riziku od duga, a u osam njih buduće finansiranje vezano za BRI projekte pokreće ozbiljnu zabrinutost zbog održivosti duga.

Takođe je zaključeno da kinesko ponašanje kao povjerioca nije podložno disciplinama i standardima, koje su usvojile druge države i multilateralni povjerioci, a u tom procesu raste i nivo duga i zavisnost od Kine.

„Peking je više puta koristio ekonomski pritisak da bi uticao na spoljnopolitičke odluke", dodaje se u pismu.

Senatori navode primjer Džibutija, gdje je Kina obezbijedila više od 1,4 milijarde dolara za finansiranje infrastrukture, što je 75 odsto BDP-a Džibutija. Većina tog kapitala dolazi u vidu kredita od Exim banke. MMF u novoj procjeni naglašava izuzetno rizičnu prirodu programa zajmova u Džibutiju, navodeći da se za samo dve godine javni eksterni dug povećao sa 50 na 85 procenata BDP-a, što je više od bilo koje zemlje sa niskim dohotkom.

Kako Džibuti povećava svoju zavisnost od Kine, postoje strahovi da će Kina dobiti kontrolu nad Kontejnerskim terminalom Doraleh, čime će dodatno učvrstiti uticaj u kritički strateškoj regiji.
Slično tome, prošle godine, vlada Šri Lanke, koja nije mogla otplatiti više od milijardu dolara kineskog duga za izgradnju Hambantota luke, dala je kineskom državnom preduzeću 99-godišnji zakup luke.

Postoji zabrinutost da se zbog rastućeg duga Pakistana Kini, isto se može dogoditi i sa Gwadar lukom.

U kineskoj strategiji "Niska bisera" za Indo-Pacifik, Gwadar i Hambantota se pominju kao važna osnova koja će, ako se pretvore u pomorske baze, omogućiti kineskoj mornarici (PLA Navy) stalno prisustvo u Indijskom okeanu.

I evropski komesar za proširenje Johanes Han upozorio je nedavno na ulogu Kine na zapadnom Balkanu i mogućnost da Peking zemlje regiona pretvori u "trojanske konje" koji će jednog dana biti članovi EU.

Han je rekao da kineska "kombinacija kapitalizma i političke diktature" može da bude poželjna nekim liderima u regionu zapadnog Balkana.

Kineski kredit, s obzirom na to da je zaključen u dolarima, Crnoj Gori nosi i valutni rizik, a Ministarstvo finansija još nije zaključilo aranžman zaštite, iako tu mogućnost najavljuje od početka godine.

Godišnji trošak za zaštitu od valutnog rizika, iako su iz Vlade tvrdili da ga nema, po osnovu kredita za prioritetnu dionicu autoputa Bar-Boljare, iznosio bi 20 miliona eura ako bi se sada ugovorio hedžing aranžman, pokazala je analiza konsultantske kuće Fideliti konsalting.

Crna Gora je postala članica MMF-a 18. januara 2007. godine. Kvota Crne Gore u MMF-u iznosi 60,5 miliona SDR ili 0,01 odsto. Kvote odražavaju relativnu veličinu zemlje – članice u svjetskoj privredi i zavise uglavnom od veličine BDP-a, transakcija tekućeg bilansa i zvaničnih monetarnih rezervi. Veličina kvote zavisi od ekonomske snage zemlje članice, tako da razvijenije zemlje imaju i veće kvote. Iz kvota, ali i pozajmica na međunarodnom tržištu kapitala, Fond članicama odobrava i različite oblike kredita za finansiranje platnobilansnih neravnoteža.

Najviši organ upravljanja MMF-a je Odbor guvernera, u kome svaka zemlja ima po jednog predstavnika i njegovog zamenika. Poslovima rukovodi Odbor izvršnih direktora, koji čine 24 izvršna direktora. Pet zemalja članica sa najvećom kvotom (SAD, Japan, Njemačka, Francuska, V. Britanija), zajedno sa Kinom, Rusijom i Saudijskom Arabijom, imenuju po jednog izvršnog direktora, a ostale izvršne direktore biraju zemlje organizovane u okviru 16 konstituenci.

MMF ima tri glavne funkcije: nadgledanje – posmatranje svih ekonomskih aspekata, bilo koje zemlje članice, koji su relevantni za njen ekonomski razvoj, kao i procjena uticaja istih na ekonomski razvoj ostalih zemalja članica, zatim finansijska pomoć – aktivnost MMF-a koja se najlakše uočava jer se manifestuje kroz različite kreditne aranžmane zemalja članica sa MMF-om (Stand by aranžman, Extended Fund Facility) i tehnička pomoć – u slučaju nedostatka stručnih kadrova, posebno u oblasti centralnog bankarstva i javnih finansija, zemlje članice (naročito zemlje u razvoju i tranzicji) mogu da se obrate MMF-u za stručnu, tehničku pomoć i obučavanje kadrova.

Senatori od američke administracije traže odgovore na pitanja koje će još zemlje tražiti pomoć iz MMF-a zbog BRI projekata i kako SAD mogu da sarađuju sa saveznicima i partnerima da bi upoznale zemlje sa rizicima kineskih infrastrukturnih kredita i predstavile alternativu zemljama u razvoju u vezi sa investicijama i finansiranjem infrastrukture.

Tagovi: Crna Gora, kineska ekonomija, China Road and Bridge Corporation, Osman Nurković, Donald Trump, Međunarodni monetarni fond
PROČITAJ I OVO
Grad Rovinj nastavlja pomagati poduzetnicima i obrtnicima
POMOĆ
Grad Rovinj nastavlja pomagati poduzetnicima i obrtnicima
ROVINJ - S ciljem pomoći i rasterećenja privatnog sektora na području Grada Rovinja, a posebice obrtnika, poljoprivrednika, malih i mladih poduzetnika, Grad Rovinj nastavlja provoditi set mjera pomoći gospodarstvu.
Američki BDP porastao rekordnih 33,1 posto u trećem kvartalu
UZLET
Američki BDP porastao rekordnih 33,1 posto u trećem kvartalu
WASHINGTON - Američki bruto domaći proizvod (BDP) u trećem je kvartalu prema istom razdoblju prošle godine poskočio rekordnih 33,1 posto, pokazale su u četvrtak prve procjene ministarstva trgovine.
ECB vezao monetarnu politiku uz pandemiju, najavio podešavanje mjera
POTEZI
ECB vezao monetarnu politiku uz pandemiju, najavio podešavanje mjera
FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) najavila je u četvrtak da će pozorno pratiti novi val zaraze koronavirusom, poručivši da će u prosincu podesiti mjere kako bi snažnije poduprla gospodarstvo eurozone u koronakrizi.
Proračun iduće godine s deficitom od 2,9 posto BDP-a
DEFICIT
Proračun iduće godine s deficitom od 2,9 posto BDP-a
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade predstavio prijedlog proračuna za 2020., kojim se predviđaju prihodi od 147,2 i rashodi od 157,7 milijardi kuna te povratak proračunskog deficita na održivu razinu od 2,9 posto BDP-a.
HUP: Kriza nije vrijeme za povećanje minimalne plaće
STAVOVI
HUP: Kriza nije vrijeme za povećanje minimalne plaće
ZAGREB - Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u četvrtak su upozorili kako razdoblje krize uzrokovane pandemijom covid-19 nije pravi trenutak za povećanje minimalne plaće.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE