Zašto Slovenija nije kupila kinesku medicinsku opremu?

Iz Ministarstva gospodarstva objašnjavaju da Institut za robne rezerve može sklapati samo ugovore sa slovenskim dobavljačima i brokerima. Neki od njih pokazali su se - blago rečeno - nepouzdanima, piše ljubljanski Dnevnik.

Zbog ekstremne potražnje za zaštitnim maskama u svijetu, cijene zaštitne opreme su narasle, a proizvođači zahtijevaju 100% napredak zbog nepredvidivih mjera zemalja. Kao što nam je u neformalnom razgovoru rekao jedan od slovenskih dobavljača, vjerojatno bi bilo najbolje da zemlja kojoj su potrebne ogromne zaštitne opreme (za zdravstvene i druge usluge) može nabavku nabaviti izravno u zemljama velikih proizvođača uz pomoć svoje diplomatske mreže. (uglavnom u Kini). Tamo će također moći osigurati ugovor svojim fizičkim prisustvom, a Slovenija će taj novac položiti proizvođaču kada pošiljka bude spremna za let u Europu.

Kao što smo doznali, Slovenija je već imala takvu ponudu iz Kine, ali na zaprepaštenje nekih, ona ju je odbila.

Slovensko veleposlanstvo u Kini objasnilo je da su u ožujku dobili ili dobili neke ponude kineskih državnih i privatnih tvrtki. Centralne kineske vlasti i lokalne vlasti također su upoznate s potrebama Slovenije za zaštitnom opremom.

Ponuda je uključivala i ponudu kineske državne tvrtke Sinofphrm koja ima ogromne proizvodne i opskrbne kapacitete. Iz Ministarstva gospodarstva objasnili su da se Ured za robne rezerve upoznao s mogućnošću kupnje zaštitne opreme preko Sinofarma u drugoj polovici ožujka, kada je preuzeo koordinaciju nabave zaštitne opreme. Ipak, posao nije uspio.

„Sinopharm nema predstavništvo u Sloveniji, a Republika Slovenija ne može obavljati izravne financijske transakcije u Kini, jer može poslovati samo sa slovenskim dobavljačima. To nije odluka ove vlade, već stvar trenutnog zakonodavstva ", objasnili su iz Ministarstva gospodarstva. Međutim, trenutno nema promjena u zakonodavstvu za epidemiju na ovom području.

Ministarstvo gospodarstva vidi još jedan problem ove vrste nabave izravno od kineskih ponuditelja: „Osim toga, tvrtka je zahtijevala i 100% predujam, koji ne koristi Zavod robnih rezervi, zbog mogućnosti prijevara i nepouzdanih isporuka tek nakon što je roba preuzeta. Ako Zavod za robne rezerve, nakon primitka robe, utvrdi da isporučena roba nije u skladu s uvjetima ugovora, nije dužan platiti ili može zahtijevati od dobavljača da otkloni nedostatke i nedostatke na štetu dobavljača ", kažu u Ministarstvu gospodarstva.

Prema nekim našim sugovornicima, takvi uvjeti u sadašnjem su stanju nerealni. Stopostotni avansi postali su činjenica, pa ih moraju platiti posrednici. Međutim, veći rizik od posrednika vjerojatno je poznat i u njihovim maržama. Većinom su se neki posrednici (a ne proizvođači) za sada pokazali nepouzdanima, jer su milijuni pošiljaka jednostavno "nestali".

U Ministarstvu gospodarstva osiguravaju da aktivno surađuju sa slovenskim veleposlanstvom u Kini. "Zajedno s Veleposlanstvom surađivali smo u opskrbi 20 obožavatelja za Opću bolnicu Celje, koji su primljeni prije dva dana i koji vjerojatno ne bi bili mogući bez naše intervencije danas", odgovorili su nam iz Ministarstva ranije ovog tjedna.

Nedavno je kineski vlasnik Gorenje, Hisense, Qindgao, također nazvan posrednikom. Zbog zabrinutosti za logistiku u prikupljanju i prijevozu donacija zaštitne opreme, Hisense je Sloveniji ustupio skladište u Qindgauu. U njemu njihovi zaposlenici prikupljaju sve donacije iz Kine namijenjene Sloveniji i osiguravaju stizanje do zračne luke.