Zašto je Amnesty okrenuo leđa Navaljnom?

To je jedan od onih slučajeva za koje se obično kaže „prošlost ga je sustigla“. Za renomiranu organizaciju za zaštitu ljudska prava, Amnesty International (AI), osuđeni ruski oporbenjak nije više „zatvorenik savjesti“. Razlog za tu odluku su njegove izjave od prije nekoliko godina.

Vijest koju je u utorak objavio jedan američki novinar odjeknula je poput bombe. U Rusiji se čuju glasovi koji smatraju da to nanosi štetu imidžu obje strane. Pojedini istaknuti novinari oštro kritiziraju Amnesty i predstavnike te organizacije nazivaju „korisnim idiotima" za Kremlj.

Publicistkinja Julija Latinjina je u svom video-blogu izjavila da se time umanjuju šanse da Aleksej Navaljni (naslovna fotografija) preživi zatvor. Drugi smatraju da oporbeni političar također snosi dio krivnje za trenutni razvoj situacije: 44-godišnjak se, kako kažu, nije iskreno distancirao od svojih nekadašnjih izjava.

Prije 15-tak godina Navaljni, do tada skoro nepoznati bloger na pragu tridesetih godina svog života, upada u oči svojim desno-populističkim izjavama. U jednom video-snimku, koji je 2007. objavio nacionalistički pokret „Narod“, založio se za pravo na posjedovanje oružja i uporabu sile protiv islamista. Godine 2008. je u svom blogu Gruzijce nazivao „glodarima“ i zalagao se za njihovo protjerivanje iz Rusije. Povod za to je bio rat između Gruzije i Južne Osetije. Tada je Navaljni aktivan u tzv. „Ruskim marševima“, pokretu u kojem su zajedno bile nacionalističke i desničarske ekstremističke snage.

I sve to je u Rusiji odavno poznato. Međutim, kako se Navaljni sve više profilirao u oporbenog političara, često su mu postavljana pitanja u vezi s njegovim nacionalističkim izjavama – nekad bi on reagirao ljutito, a nekad bi izbjegavao dati odgovore. Činjenica je da je svoje izjave o Gruziji nazvao „greškom“, nikada ih nije ponovio i nikada više nije sudjelovao u „Ruskim marševima". Činilo se da je njegova nacionalistička retorika zapravo završeno poglavlje.

„Ukidanje” statusa političkog zatvorenika ili „zatvorenika savjesti“ (prisoner of conscience), uslijedilo je samo nekoliko tjedana nakon što ga je AI sredinom siječnja prepoznao kao takvog i pokrenuo kampanju za njegovo puštanje na slobodu. Upravo u tom trenutku, Navaljni je po povratku u Rusiju iz Njemačke osuđen na zatvorsku kaznu u jednom ranijem procesu za gospodarski kriminal. Europski sud za ljudska prava zahtijevao je njegovo oslobađanje. Moskva na to nije reagirala.

Provjerili smo njegove ranije izjave i zaključili da se tu radi o „govoru mržnje“, izjavio je ruskom online-portalu „Mediazona“ jedan predstavnik Amnestyja. Ta organizacija je u nekoliko izjava sredinom ovog tjedna ulagala očito napore da ograniči štetu. Diskusija o statusu političkog zatvorenika odvratila je pažnju od temeljnog zahtjeva, a to je njegovo puštanje na slobodu – izjavila je generalna tajnica Amnestyja, Julie Verhaar. „Ovo skretanje pažnje odgovara samo ruskoj vladi", kazala je ona.

Pojam „zatvorenik savjesti“ temelji se na „nizu međunarodnih karakteristika“ koje je utvrdio AI. Neovisno o njegovim nekadašnjim stavovima, rekla je Verhaar, njegovo trenutno zatvaranje je „čisto politički motivirano“ i Amnesty se i dalje zalaže za njegovo puštanje na slobodu.

Peter Franck iz Amnestyja je „veliku buru" u Rusiji nazvao - „nesporazumom".

„Temeljna Amnestyjeva procjena da je Aleksej Navaljni politički zatvorenik, koji nepravedno sjedi u zatvoru i čije bezuvjetno puštanje na slobodu zahtijevamo i dalje, tu se ništa nije promijenilo“, rekao je Franck za DW.

Jedino što mu se oduzima je status „zatvorenika savjesti“, dodao je.

Slično na to gleda i njemačka vlada.

„Mislim da pitanje pojma sada nije toliko važno“, izjavio je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert u srijedu na konferenciji za novinare - na pitanje vidi li Berlin Navaljnog kao političkog zatvorenika.

„Zašto zahtijevamo puštanje gospodina Navaljnog? Zato što se sudska presuda temelji na presudi koju je Europski sud za ljudska prava još 2017. označio proizvoljnom, jer je politički motivirana. Sud je zahtijevao da se Navaljni odmah pusti na slobodu, ali kao što vidite, to se nije dogodilo", kazao je Seibert.

Zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu, Viola fon Cramon kaže da može shvatiti argumente Amnestyja, ali i dodaje da je za nju Navaljni i dalje politički zatvorenik, rekla je ona za DW. No, on nije uspio „javno se distancirati od svojih izjava iz 2007. od kojih nam je svima muka, koje se jasno može nazvati nacionalističkim i rasističkim“.

Zastupnik CDU-a u Bundestagu Roderich Kiesewetter ne vidi razloge da se mijenja stav u pogledu postupanja ruskog pravosuđa prema Navaljnom.

„Proizvoljna je zatvorska presuda protiv Navaljnog, nju se mora jasno osuditi, neovisno o njegovim političkim pozicijama, posebno jer je ona u eklatantnoj suprotnosti s dragovoljnim obvezama Rusije prema Vijeću Europe“, ocijenio je on u pismenoj izjavi koju je dostavio DW-u. Oni koji zahtijevaju ukidanje „nepravedne presude“, nemaju ništa zajedničko sa stavovima Alekseja Navaljnog, već stoje „na tlu demokracije utemeljene na vladavini zakona“.