Vučić: Da Bog pita što smo Bugarima zgriješili, ne bih znao objasniti

Mađarsko predsjedništvo jučer je ponovo stavilo na dnevni red sastanka veleposlanika država članica pitanje otvaranja klastera 3 - konkurentnost i inkluzivni rast. Taj klaster uključuje osam poglavlja, a to su: digitalna transformacija i mediji; oporezivanje; ekonomska i monetarna politika; socijalna politika i zapošljavanje, poduzetništvo i industrijska politika; znanost i istraživanje; obrazovanje i kultura; carinska unija.

Od tih osam poglavlja Srbija je već otvorila njih pet prije promjene metodologije pregovaranja. Nova metodologija usvojena je početkom 2020. godine i predviđa da se, umjesto pojedinačnih poglavlja, otvara više njih koja su povezana u šest klastera, šest tematskih cjelina.

"Nema pomaka, ostali smo tamo gdje smo bili prošli tjedan", rekao je Hini jedan diplomatski izvor.

Prošli tjedan je osam zemalja, među njima i Hrvatska, imalo primjedbe na prijedlog mađarskog predsjedništva da se otvori taj klaster. Glavni razlozi za to su odbijanje Srbije da uvede sankcije protiv Rusije i uskladi se s vanjskom politikom EU, vladavina prava, stanje u medijima.

Srbija je prije prošlotjednog sastanka podijelila državama članicama neslužbeni dokument s popisom poteza koje namjerava poduzeti da bi dobila suglasnost za otvaranje tog klastera. Više zemalja reklo je da se ne može napredovati na temelju obećanja koja su iznesena u tom dokumentu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Mađarska zakazati u EU razgovore o toj temi za sljedeći tjedan.

"U tome nema nikakve sumnje. Bilo je osam zemalja, Švedska, Finska i Nizozemska i naravno Hrvatska i Bugarska. Da Bog pita što smo Bugarima zgriješili, ne bih znao objasniti, ali za Hrvate sve razumijem. Za nas su važne vijesti da razgovaramo sa svima. Njemačka je apsolutno za otvaranje klastera 3. Francuska i Italija bile su i ostale i hvala im na podršci, i Njemačka im se pridružila. Hvala im ako otvore, ali hvala im i ako ne otvore. Gledat ćemo da sljedeće godine budemo najveća rastuća ekonomija u Europi", rekao je Vučić.

Vučić se potom osvrnuo na aktualne događaje u svijetu i na pad francuske vlade.

"Kad bi netko kod nas želio razmatrati i sagledati stvarne argumente, Rusija, kao što se Ukrajina u vojnom smislu čudesno držala, iako je malo tko vjerovao da je to moguće, tako su ljudi vjerovali da će ruska ekonomija biti brzo slomljena. Ona je u jako teškom stanju. Ljudi kod nas imaju taj navijački ton. Ljudi to jednostavno ne žele čuti", rekao je Vučić.

Kako je dodao, strašno je važno da Europa izlazi iz krize. "Vjerujem da će se Njemačka izvlačiti iz krize, ako ne 2025. godine, onda 2026", rekao je.

"Mnogo su uložili u istočni dio Njemačke, u tvornice čipova, i vjerujem da će uspjeti pronaći rješenje. Bojim se da drugi dio Europe, o kojem se manje govori, ide u lošem smjeru. Kancelar Schröder postao je poput progonjene zvijeri jer nije htio prekinuti svoje prijateljstvo s predsjednikom Putinom.

Više vjerujem da će se Njemačka brže preokrenuti nego neke druge zemlje. Kao što se nadam da će Rusija uspjeti sačuvati svoju ekonomsku bazu. Ali da, točno je, mislim da su Rusi i Ukrajinci najveći gubitnici. Izgubili su stotine tisuća ljudi, milijuni su napustili zemlju. Europa nije pretrpjela manju štetu od njihove", rekao je Vučić.