GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Veliki rast kriminala na internetskom crnom tržištu, plaća se najčešće kriptovalutama

Veliki rast kriminala na internetskom crnom tržištu, plaća se najčešće kriptovalutama
KRIMINAL
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.02.2022 / 09:13
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Na crnom internetskom tržištu, tzv. dark webu, tijekom 2021. u Hrvatskoj su zabilježena ukupno 1.563 kaznena djela što je povećanje od 31 posto u odnosu na 2020. pokazuju podaci MUP-ove Službe kibernetičke sigurnosti.

U MUP-u kažu da su te brojke rezultat provođenja "opsežnijih kriminalističkih istraživanja, s većim brojem počinitelja i većom materijalnom štetom, nego je to bio slučaj prethodnih godina".

Kriminalistička istraživanja na dark webu usmjerena su na različite oblike kriminaliteta, uglavnom zlouporabe droga, oružja i krivotvorenih dokumenata, a trenutno se provodi više takvih istraživanja nad hrvatskim građanima koji su kupovali ili prodavali zloćudne računalne programe – malware, otkriva voditelja Službe kibernetičke sigurnosti Renato Grgurić.

"U 2021. godini bilježimo porast kibernetičkog kriminaliteta na štetu hrvatskih građana i trgovačkih društava od 21 posto u odnosu na 2020. godinu. Stoga smatramo kako je rizik od kibernetičkih napada, uključujući zlouporabu osobnih podataka na internetu, i dalje visok te u tom kontekstu hrvatska policija kontinuirano poduzima preventivne aktivnosti osvještavanja javnosti", ističe Grgurić.

Najpopularnija valuta za legalna i ilegalna plaćanja usluga na dark webu je bitcoin (BTC) koji se prihvaća na najvećem broju prodajnih mjesta. Osim BTC-a, u široj upotrebi su Etherum (ETH) i Monero (XMR).

Identifikacija korisnika dark weba svakim danom sve izazovnija

Dark web je specifičan dio interneta za čiji je pristup potrebno instalirati poseban softver koji jamči određeni viši stupanj anonimnosti korisnika, no ne služi nužno za izvršenje kriminalnih aktivnosti. Anonimne mreže koriste brojne grupacije, od novinara koji prikupljaju informacije o osjetljivim temama poput korupcije ili aktivista za ljudska prava u zemljama gdje je zabranjen pristup sadržajima koje režim ne odobrava.

Grgurić objašnjava kako je korištenjem besplatnih i široko dostupnih anonimizacijskih usluga poput TOR-a i VPN-a, identifikacija korisnika kriminalnih usluga na internetu, a posebice dark webu, svakim danom sve izazovnija za službe za provođenje zakona diljem svijeta.

Navedene poteškoće mogu se prevladati intenzivnom međunarodnom policijskom suradnjom između država, korištenjem usluga i alata koje pružaju međunarodne policijske organizacije kao što su Interpol i Europol - europska agencija za provedba zakona. Europolove resurse u području dark weba koristi i hrvatska policija.

Što se tiče hrvatskih korisnika, oni se ne razlikuju od ostalih korisnika u Europi i svijetu. Na tržnicama dark weba kupuju opojne droge, oružje, krivotvorene dokumente, lijekove za erektilnu disfunkciju i zloćudne računalne programe.

Tagovi: kriminal na internetu, dark web, kriptovalute, monero, ethereum, bitcoin
PROČITAJ I OVO
Međunarodne organizacije za ljudska prava osudile odluku o ulasku Hrvatske u Schengen
OSUDA
Međunarodne organizacije za ljudska prava osudile odluku o ulasku Hrvatske u Schengen
ZAGREB - Međunarodne organizacije za ljudska prava u četvrtak su odluku EU-a o ulasku Hrvatske u schengensku zonu ocijenile "lošim presedanom za buduće širenje tog prostora" jer u postupanju prema migrantima hrvatske vlasti i pogranična policija krše europsko i međunarodnog pravo.
Schengen: Rumunjska i Bugarska blokirane zbog protivljenja Austrije i Nizozemske
INTEGRACIJA
Schengen: Rumunjska i Bugarska blokirane zbog protivljenja Austrije i Nizozemske
BRUXELLES - Hrvatska je u četvrtak dobila zeleno svjetlo za ulazak u Schengen, no Bugarska i Rumunjska ostale su uskraćene za pridruživanje najvećem prostoru na svijetu bez unutarnjih graničnih kontrola među državama zbog protivljenja Austrije i Nizozemske.
Burilović: Ulaskom u Schengen i eurozonu ispunjeni najvažniji vanjskopolitički ciljevi
REAKCIJE
Burilović: Ulaskom u Schengen i eurozonu ispunjeni najvažniji vanjskopolitički ciljevi
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović u četvrtak je istaknuo da je ulaskom u Schengenski prostor i eurozonu Hrvatska postigla dva najvažnija vanjskopolitička cilja zacrtana pristupanjem u EU, a o važnosti toga govori podatak da je robna razmjena sa Schengenskim prostorom lani iznosila 34,5 milijardi eura.
Slovenija podržala Hrvatsku uz posebnu izjavu: RH odmah odgovorila
IZJAVE
Slovenija podržala Hrvatsku uz posebnu izjavu: RH odmah odgovorila
BRUXELLES - Slovenija je u četvrtak podržala ulazak Hrvatske u šengen i priložila izjavu za zapisnik po kojoj je arbitražom konačno određena međusobna granica, ali je Hrvatska odmah odgovorila svojom izjavom da se granica tek treba odrediti.
Hrvatska dobila jednoglasnu potporu svih zemalja članica EU za ulazak u Schengen
SCHENGEN
Hrvatska dobila jednoglasnu potporu svih zemalja članica EU za ulazak u Schengen
ZAGREB - Hrvatska je upravo na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengenski prostor, dok za Bugarsku i Rumunjsku nije bilo konsenzusa, doznaje se iz diplomatskih izvora.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE