Većina Nijemaca za obvezno cijepljenje

Broj zaraženih u Njemačkoj ponovo raste, korona se vraća na velika vrata. No samo se svaki četvrti Nijemac boji moguće zaraze koronavirusom. Ovo je rezultat aktualnog ispitivanja javnog mnijenja koje se redovito provodi po narudžbi prvog programa njemačke javne televizije (ARD). Reprezentativna anketa je provedena ovoga tjedna i u njoj je sudjelovalo 1.329 osoba koje imaju pravo glasa. Ispitanici su na pitanja odgovarali telefonom ili elektronski.

Nijemci se više boje da bi se necijepljena djeca mogla zaraziti nego što brinu o mogućoj vlastitoj zarazi (57 posto). Još više građana (62 posto) se pribojava da bi stariji sugrađani mogli oboljeti. Sličan udio građana (57 posto) zabrinut je zbog eventualnog ponovnog ograničavanja javnog života. Jedan posto više ispitanika zabrinuto je zbog mogućeg ponovnog preopterećenja zdravstvenog sustava.

Na područjima jače pogođenima pandemijom bolnice već upozoravaju na razvoj situacije. Trenutno se zarazi dvostruko više cijepljenih ljudi nego ranije, ali na intenzivnoj njezi se nalaze uglavnom necijepljene osobe. Budući da u Njemačkoj sporo raste broj cijepljenih osoba, brojni su zagovornici obveznog cijepljenja za određena zanimanja. Primjerice, za medicinsko osoblje i zaposlene u njezi starijih i nemoćnih. Čak je i podrška za opću obvezu cijepljenja porasla sa 46 na 57 posto.

Za ljude koji se ne žele cijepiti u Njemačkoj je ionako sve nezgodnija situacija. Saska je prva njemačka pokrajina koja je zbog naglog porasta broja zaraženih na cijelom teritoriju uvela takozvano „pravilo 2G" – samo cijepljeni ili oni koji su preboljeli koronu imaju pristup javnim priredbama, restoranima i klubovima.

Za strože mjere sada se širom Njemačke izjašnjava 29 posto ispitanika, a to je čak 16 posto više u odnosu na anketu iz listopada. Skoro polovica ispitanika (46 posto) smatra da su trenutne mjere primjerene. To je pad od 14 posto. Skoro svaki četvrti Nijemac koji je sudjelovao u ovom ispitivanju javnog mnijenja (23 posto) smatra da su sadašnje mjere pretjerane, a takvih odgovora je manje za dva posto u odnosu na prošlu anketu.

Osim ponovnog zahuktavanja pandemije, klimatske promjene i mjere za zaštitu klime su tema koja zaokuplja stanovnike Njemačke. Dvije trećine građana smatra da Njemačka mora više učiniti na zaštiti klime. Samo 20 posto ispitanika smatra da su sadašnje mjere adekvatne. Devet posto građana smatra da bi se politika morala manje angažirati na tom području. Među njima su skoro 40 posto pristaše krajnje desne Alternative za Njemačku.

U toku je međunarodna konferencija o klimi u Glasgowu. Čak 83 posto Nijemaca smatra da i na međunarodnom planu postoji velika potreba za djelovanjem. Kao i prije tri godine na međunarodnoj konferenciji o klimi u Poljskoj, i sada svega 14 posto ispitanika vjeruje da će međunarodni čimbenici biti u stanju riješiti probleme proizašle iz klimatskih promjena.

Mlađi građani Njemačke u tom pogledu imaju više optimizma od starijih. Ali i među mlađima je najviše skeptika.

U anketi je postavljeno pitanje jesu li sudionici i sami promijenili svoj način života kako bi pomogli borbi protiv klimatskih problema. Njih 23 posto je reklo da su sveobuhvatno promijenili način života. Većina građana (57 posto) navela je da je u najboljem slučaju malo promijenila vlastito ponašanje. Šest posto ispitanika ne želi ništa mijenjati, a jedanaest posto njih želi sačekati dok politika ne uvede poticajne mjere ili jasna pravila.

Šest tjedana poslije parlamentarnih izbora u Njemačkoj dodatno je porasla popularnost pobjedničkih socijaldemokrata (SPD) – sada imaju podršku 27 posto birača. Demokršćani (CDU/CSU) su trenutno na povijesnom minimumu podrške od 21 posto, a to je manje nego na saveznim parlamentarnim izborima u rujnu. Zeleni (16 posto) i liberali (13 posto), stranke koje sa socijaldemokratima pregovaraju o mogućoj koaliciji, imaju nešto veću popularnost nego na dan izbora. Alternativa za Njemačku (10 posto) i Ljevica (5 posto) ne bilježe veće promjene.

Bundestag je 26. listopada zasjedao prvi put u novom sastavu poslije saveznih izbora. Predsjednik države je u skladu sa zakonskom procedurom razriješio dužnosti kancelarku Angelu Merkel i njene ministre. No oni ostaju obavljati tekuće poslove kao tehnička vlada, sve do formiranja nove vlade. Čak i na kraju karijere Angela Merkel je uvjerljivo najpopularnija političarka. Podršku je dobila od 69 posto ispitanika, dok je na drugom mjestu predsjednik države Frank-Walter Steinmeier sa 68 posto podrške. Olaf Scholz, socijaldemokratski kandidat za kancelara koji još uvijek obavlja dužnost ministra financija, dobio je pozitivnu ocjenu od 58 posto ispitanika.