Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama, prestaje vrijediti 1. listopada

“Granice se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama”, rekao je Šeparović na pressici nakon sjednice i podsjetio kako je Ustavni sud i ranije utvrdio da je već 2010. postojala pravna mogućnost za ukidanje ovog zakona, da je smatrano da za to postoje pretpostavke. Razlog zašto to tada nije učinjeno je u samom predmetu uređenja zakona izbornih jedinica. “Predmet uređenja tog zakona ograničen je isključivo na granice izbornik jedinica”, kaže Šeparović i dodaje kako on ne uređuje broj zastupnika koji se bira iz svake izborne jedinice i druge elemente.

Distrubucija mjesta mora se nadzirati barem svakih 10 godina izvan izbornog razdoblja, rekao je.

“Ustavni sud se nije opredijelio uputiti izvješće Saboru već je ukinuo sporni zakon. Dva su ključna razloga zbog kojeg smo tako postupili. Prvi je duljina proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu. Drugi razlog je to da je prisutno dugotrajno povećanje jaza između broja birača u pojedinim izbornim jedinicama koje utječu na težinu glasa, kaže Šeparović.

“U sva tri ciklusa su prisutne velike razlike u broju birača u svim izbornim jedinicama koje nisu u skladu sa zakonskim pragom od plus minus pet posto. Moguće je utvrtiti stabilan trend povećanja tih razlika kroz izborne cikluse. Ustavni sud je u prosincu 2022. zatražio uvid u trenutno stanje u registru birača, oni potvrđuju opisane trendove. Ukazuju na daljnje urušavanje biračkog prava glasa”, kaže navodeći da u npr. sedmoj izbornoj jedinici glas ima preko 30 posto manju težinu nego u četvrtoj. Glas, prema tome, najviše vrijedi u četvrtoj izbornoj jedinici, rekao je.

Ustavni sud je ocijenio da nisu potrebne daljnje analize jer je čl. 45 Ustava određeno da pravo glasa imaju punoljetni s prebivalištem na području izborne jedinice. Ustavni sud je odlučio da službeni popisi birača moraju pružati uvid u stvarno stanje u izbornim jedinicama, kako god one bile definirane zakonom.

Zakonodavcu ostaje i da se opredijeli za usklađivanje broja mandata umjesto za mijenjanje granica izbornih jedinica, rekao je Šeparović na pressici i dodao kako će Ustavni sud pažljivo pratiti situaciju i da očekuje odgovornost od zakonodavca.

Ustavni sud je ocijenio da zakon nije u skladu s Ustavom i ukinuo ga, Sabor je dužan donijeti novi zakon do 1. listopada 2023. godine.

Odluka je donesena većinom glasova, a jedan sudac je bio protiv ovakve odluke, Miroslav Šumanović, rekao je šef Ustavnog suda na konferenciji za medije.

Podsjetimo, na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori Ustavni sud upozorio je još 2010. godine, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. I tadašnji i svi kasniji sazivi Sabora ignorirali su to izvješće.

U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora pa su na Ustavnom sudu prionuli na pripremu nove odluke.

U tu je svrhu sudac izvjestitelj Gordan Selanec ljetos proveo i savjetodavnu raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva uprave i pravosuđa, ustavni pravnici, politolozi i matematičari. Prijedlog odluke u proceduru je uputio prije nekoliko mjeseci pa se očekivalo da će se Ustavni sud o njoj očitovati do kraja prošle godine.

Nova izborna pravila vladajuća koalicija donosi najkasnije do rujna, a najizglednije je rješenje to da se u izbornim jedinicama bira različit broj zastupnika.