Uništeno 50.000 hektara šume u Grčkoj, ekosustav sve ugroženiji

Oko 50.000 hektara šuma i vegetacije spaljeno je, prema procjenama Nacionalnog opservatorija u Ateni.

To čini mjesec srpanj najgorim u zadnjih 13 godina u tom pogledu, rekao je Karalampos Kontoes, direktor istraživanja u opservatoriju.

“Bila je suha zima, a proljetne kiše nisu bile dovoljne za održavanje” vlage u tlu, rekao je Kontoes za francusku novinsku agenciju AFP.

Ministar civilne zaštite Vasilis Kikilias ovaj je tjedan rekao da su se vatrogasci borili s više od 660 požara u srpnju, u prosjeku 50 do 70 požara dnevno.

Tvrtke i farme na turističkim otocima Krfu i Rodosu, drugom najvećem grčkom otoku Eubeji i ruralnom području u blizini Volosa, u središnjoj Grčkoj, pretrpjeli su najveću štetu ove godine.

Grčka državna udruga osiguravatelja poljoprivrednika ELGA procjenjuje da je na Rodosu uništeno 50.000 stabala maslina i 2500 životinja i košnica pčela.

U području Volosa, utvrđeni su “značajni gubici” u požnjevenom žitu i grožđu, uz poljoprivredne strojeve i zgrade.

Također je došlo do velikih gubitaka u stoci, dodaje se.

Grčka svake godine ima šumske požare. Godine 2007. ostavili su 84 mrtva na poluotoku Peloponezu i Eubeji. Godine 2018. ukupno su 103 osobe umrle u Matiju, primorskom odmaralištu u blizini Atene.

Prije dvije godine na Eubeji je umrlo troje ljudi, a ove godine petero.

“Ponavljanje požara ugrožava ekosustav. Šume se pretvaraju u poljoprivredno-šumsko zemljište, grmlje u šikaru”, rekao je Nikos Bokaris, čelnik grčkog sindikata šumara.

“Krajolik se mijenja i nalikuje afričkim krajolicima”, dodao je.

Na Rodosu, gdje su požari izbili 18. srpnja, ozbiljno je pogođen velik dio lokalne faune, uključujući jelena lopatara, simbola otoka, rekao je Grigoris Dimitriadis, čelnik lokalne udruge za zaštitu okoliša.

Osim toga, klimatski opservatorij Europske unije Copernicus u srijedu je priopćio da su emisije dima iz šumskih požara u Grčkoj bile najveće u ovom razdoblju u posljednju 21 godinu.

Kontoes je kazao da planine oko Atene gore u prosjeku svakih šest godina.

To utječe na ekosustav jednog od najgušće naseljenih gradova u Europi, u kojem živi više od trećine grčkog stanovništva od 10,5 milijuna, rekao je.

Bokaris je dodao da je situacija posebno problematična u grčkoj prijestolnici jer “ima malo zelenih površina, a betonske zgrade stvaraju zatvoreno toplinsko okruženje”.

Grčku vladu, koja za požare prvenstveno okrivljuje klimatsku krizu, često se optužuje da ne čini dovoljno na zaštiti biološke raznolikosti i sprečavanju požara.

“Ove se godine s prevencijom počelo kasno, ali zapreke širenju požara ili druge preventivne mjere nisu uvijek lijek kada požar poprimi goleme razmjere”, rekao je Bokaris.

On je rekao da je Grčka 2022. dobila 55 milijuna eura iz europskih fondova za prevenciju požara, nakon čega slijedi još 86 milijuna ove godine.

Njegov je prijedlog da se opožarena zemlja obnovi i zabrani pretvaranje “izgorjelih šuma u površine za uzgoj ili izgradnju”, što se često događa.

“Klimatska kriza nije se pojavila iznenada i suradnja vlade, lokalnih vlasti i volontera je neophodna u borbi protiv nje”, rekla je Aleksandra Mesare iz grčkog ogranka Greenpeacea.