Ugostitelji: Na Banovini kuhamo i volontiramo, a ne dopuštaju nam da se bavimo našim poslom

Nema utemeljenja za ukidanje bilo koje od važećih mjera, objavio je jučer nacionalni Stožer civilne zaštite. Što će biti s nastavkom školske godine, koja bi trebala početi 18. siječnja – tek treba vidjeti tijekom sljedećeg tjedna.

– Ulazimo u najhladnije razdoblje godine koje zbog očekivano duljeg boravka u zatvorenom prostoru može utjecati na brzinu širenja virusa. Moramo biti svjesni tog rizika i pokazati samodisciplinu u provođenju epidemioloških mjera – kazao je Davor Božinović.

Novooboljelih je nešto manje, pritisak na bolnice donekle se smanjio. Jučer je zabilježeno 1098 novih slučajeva od 5794 testova, 2251 pacijent na bolničkom liječenju i 194 na respiratoru. Umrlo je 38 osoba. Tek treba vidjeti hoće li biti porasta zaraze nakon blagdanskih druženja, ali i velikih grupiranja ljudi i objektivne nemogućnosti pridržavanja epidemioloških mjera zbog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji. U obzir se mora uzeti i činjenica da u ponedjeljak istječu brojni kolektivni godišnji odmori i slijedi povećana mobilnost građana, što je svakako jedan od faktora koji utječe na širenje zaraze. Do popuštanja bi moglo doći, objasnio je Krunoslav Capak, kad bi incidencija od 300 novooboljelih na sto tisuća stanovnika trajala 14 dana.

– To bi bio okidač za ukidanje mjera, ali nismo ga dosegli – rekao je i dodao da ECDC “zelenom” smatra stopu manju od 50/100.000 u 14 dana. Trenutačno imamo stopu incidencije od 351,8 i po njoj smo na 14. mjestu u EU27. Kad su u Hrvatskoj uvedene ove mjere, bili smo na stopi od 974 i predzadnji u EU. Europom se sada širi novi val zaraze i epidemiološka slika koja je u nekim zemljama bila vrlo dobra sada se strmoglavo pogoršava. U V. Britaniji dnevno je 50.000 do 60.000 novooboljelih, pogoršava se u Češkoj, Irskoj...

– Novi mutirani virusi se i do 70% brže šire među populacijom i još nitko ne zna kako će se razvijati. Zasad ne uzrokuju težu kliničku sliku, ali nažalost bili smo svjedoci toga da što je više širenja zaraze, više ljudi s komorbiditetima obolijeva, a to rezultira visokom smrtnošću. Zato trebamo biti iznimno oprezni – kazala je prof. Alemka Markotić.

U Sisačko-moslavačkoj županiji zabilježen je povećan broj slučajeva zaraze u domu za starije i hitnim službama. Jučer ih je bilo 60. Upravo zbog velike mogućnosti širenja virusa zbog velike koncentracije ljudi iz svih dijelova zemlje ondje su do srijede cijepili gotovo 3000 ljudi. Volontere testiraju brzim testovima prije povratka u svoje županije, a preporučuje im se, ako postoji rizik kontakta, samoizolacija. Čitava prva tranša Modernina cjepiva koje stiže idući tjedan ide Sisačko-moslavačkoj županiji. U RH je do sada cijepljeno 24.985 ljudi.

– Hrvatska treba dobiti ukupno 170 tisuća doza Pfizerova cjepiva u prvom kvartalu 2021., odnosno za ovu godinu 1,6 milijuna, zahvaljujući dodatno dogovorenim dozama. Od Moderne trebamo dobiti 52 tisuće doza u prva dva mjeseca te još 1,7 milijuna doza AstraZenecina u prvom kvartalu. Ugostitelji se plaše ovrha Vijest da restorani i kafići ostaju zatvoreni do 31. siječnja mnoge je ugostitelje zatekla na Banovini, gdje već danima volontiraju. Na potresom zahvaćenom području trenutačno je oko 150 kuhara i radnika drugih ugostiteljskih profila, kuhaju na šest punktova, a u dvije smjene isporuče dnevno između pet i sedam tisuća toplih obroka. Stotinjak ih je angažirano i u zagrebačkim restoranima, odakle se svaki dan postradalima dopremi 3000 do 5000 obroka.

– Sramota je da ugostitelji već 10 dana kuhaju za cijelu Banovinu, da mnogi volontiraju u blatu do koljena i pomažu ljudima, a kad dođu u svoje objekte u kojima se drže epidemioloških mjera, ne smiju raditi – jedan je od prvih komentara na odluku Stožera, piše Večernji list.

– A što drugo i reći, to je to – slaže se i predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak, koji i sam već jedanaesti dan provodi na Banovini, navečer stiže kući samo odspavati, pa sutradan ispočetka.

– Što se naše branše tiče, ovo vodi u katastrofu. Mogli su otvoriti barem objekte koji imaju terase i koji prodaju za van hot-dogove, pizze i slično. Sada se ljudi gužvaju po pekarama ili malim trgovinama da bi kupili kavu za van, a ugostiteljskim objektima iz kategorije “objekti jednostavnih usluga” to nije dopušteno. Naime, dostava ili isporuka hrane i pića dopuštena je vlasnicima restorana, catering objekata, kavana, pivnica, buffeta, krčmi, konoba i kleti iz, kako se to zakonski definira, skupine “barovi”, međutim, ne i objektima jednostavnih usluga. Puno je nelogičnosti, a nama se nitko ne obraća niti savjetuje. Čeka nas katastrofa, poticajne mjere nisu dovoljno promišljene i ne idu nam u korist. Recimo, mi moramo platiti račune kad dospiju na naplatu, nama se refundira najranije nakon 60 dana, a ne možemo se zaduživati. Također, naše firme mogu biti blokirane, ovršene. Uzalud su poticaji za zaposlene ako firma propadne – ogorčen je Medak.