Učitelji i nastavnici moći će raditi i nakon navršene 65. godine

Ta bi se mogućnost odnosila na izostanke do tri dana za koje nije potrebna liječnička potvrda, a predlaže to Ministarstvo znanosti i obrazovanja izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje je uputilo o javnu raspravu, a u saborsku raspravu bile bi upućene u hitnoj proceduri budući da ih je potrebno donijeti do kraja godine.

Uvodi se i mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem, što će pridonijeti bržem, dostupnijem i jednostavnijem upisu djece, a ukida se i sva papirnata evidencija (matična knjiga i ljetopis škole) te bi se vodila u digitalnom obliku, uz obvezu trajnog čuvanja postojećih papirnatih evidencija.

Nastava u kući ubuduće bi se mogla organizirati na prijedlog liječnika školske medicine, što trenutno nije moguće, a mogla bi se provoditi kontaktno, kao i do sada, ili nastavom na daljinu uz odobrenje Ministarstva, a kako bi se omogućilo pravo na obrazovanje učenika s većim motoričkim teškoćama ili kroničnim bolestima.

Kako bi se postigla viša razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, obvezno bi bilo uvođenje potpomognutoga i obogaćenog učenja u osnovnim školama, no s odgodom primjene te odredbe do trenutka kada sve škole budu radile u jednoj smjeni i imale cjelodnevnu školu.

Prema podacima iz službene baze podataka ("Školski e-Rudnik"), objašnjava Ministarstvo, oko 60 posto učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini.

Propisuje se i da konačni prijedlog mreže školskih ustanova, a na temelju prijedloga osnivača, izrađuje Ministarstvo te je i donosi uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije. Prema sadašnjim odredbama mrežu donosi Vlada na prijedlog Ministarstva, što je onemogućavalo brze promjene i optimizaciju sustava.

Dosadašnja mreža školskih ustanova uz popis postojećih osnovnih škola obuhvaćala je i pripadajuća upisna područja, što je onemogućavalo racionalizaciju postojećih infrastrukturnih kapaciteta te se izmjenama predlaže i da se mrežom školskih ustanova više ne propisuju upisna područja, već se osnivačima školskih ustanova omogućuje da ih samostalno utvrđuju.

Time će se mreža školskih ustanova i njezina upisna područja moći brže optimizirati sukladno postojećim potrebama, objašnjava Ministarstvo.