U Zagrebu 25% zaraženih ima britanski soj

Bilježi se i južnoafrička varijanta te njujorška, za koju se utvrdilo da je također brzošireća. Naime, mi smo još u veljači analizom nasumično testiranih 100 pozitivnih uzoraka utvrdili dvije mutacije i pokazali koliko je britanska varijanta virusa već tada bila prisutna u Zagrebu.

To je razlog što se uvode i promjene u dijagnostici, prije svega ciljani PCR testovi kojima se mogu detektirati nove varijante virusa i bez tzv. sekvenciranja, koje je deset puta skuplje i dulje traje. Rezultati ovih novih testova dobivaju se već za koji sat - kaže za Jutarnji list prof. dr. Jasmina Vraneš, voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Andrija Štampar" i voditeljica Referentnog mjesta RH za testiranje na SARS-CoV-2, koja otprije mjesec dana radi upravo na tim, novim testiranjima.

Naime, nove varijante virusa SARS-CoV-2 gotovo da niču svakodnevno. Britanska, južnoafrička, brazilska, kalifornijska, njujorška, japanska, nigerijska, finska i još tko zna koja varijanta sve više zabrinjavaju stručnjake jer svaka od njih može predstavljati opasnost za razbuktavanje pandemije ovisno o tome koliko se brzo širi i koliko tešku bolest može izazvati.

- Mi ove nove testove upotrebljavamo kao probirne kod putnika iz drugih država i osoba sa sumnjom na reinfekciju koronavirusom, a dodatno ih koristimo kao tzv. nadzorni test, što znači da se 20 do 50 posto uzoraka pozitivnih na 'običan' PCR test dodatno testira na nove varijante virusa, a nakon toga radi se i potvrdno genomsko sekvenciranje - objašnjava prof. dr. Vraneš.

Naime, ti se testovi ne provode na prvom testiranju, nego se od pozitivnih na standardni PCR test uzima dio uzoraka kako bi se potvrdio neki od novih varijanti virusa. Činjenica je da se postupak tako ubrzava, ali i pojeftinjuje, jer je sekvenciranje znatno skuplje, kompliciranije i traje dulje. Novim PCR testovima rezultati se dobivaju jednako brzo kao i onima koji se upotrebljavaju rutinski, kao dokaz prisutnosti virusa. No, cilj je da se 5 posto pozitivnih testova i sekvencira upravo zbog sve češćih novih varijanti, koje se tako mogu ranije otkriti, za što treba dignuti dodatne kapacitete.

- Prvu južnoafričku varijantu virusa otkrili smo upravo takvim, probirnim testom prije dvadesetak dana kod putnice koja je nakon povratka iz Zanzibara imala obostranu upalu pluća. Nakon toga detektirana su još dva uzorka s početka veljače, također kod povratnika iz Afrike, za koje je potvrda sekvenciranjem stigla iz ECDC-a, a prvi je uzorak potvrđen u Institutu 'Ruđer Bošković' i Centru 'Ivan Vučetić' - objašnjava prof. dr. Vraneš.

Naime, HZJZ ima organizirano sekvenciranje 10 posto uzoraka iz cijele zemlje s ECDC-om, koji se od polovice prošlog mjeseca šalju svakog tjedna na analizu.

Dr. Vraneš upozorava na činjenicu da brazilska i južnoafrička varijanta virusa smanjuju djelotvornost lijekova protiv korone poput monoklonskih antitijela, ali i cjepiva, pa su zato potrebne i dodatne epidemiološke mjere, među kojima je i dulja izolacija kontakata pozitivnih. Također ističe da zatvaranje granica neće zaustaviti mutacije jer one mogu nastati spontano u svakoj zemlji zahvaćenoj epidemijom kad se zarazi veći broj ljudi, pa se onda može očekivati i, primjerice, hrvatska varijanta. Jedini učinkovit način borbe protiv ove infekcije jest masovno cijepljenje, čak i veće od 70 posto ukupne populacije, ne bi li se stekao kolektivni imunitet.

Potvrđuje to i primjer Izraela, gdje je cijepljeno više od 85 posto starijih od 60 godina i 40 posto ukupne populacije. Pad broja zaraženih bilježi se samo u visoko cijepljenoj starijoj populaciji, ali ne i kod mlađih od 60 godina, objašnjava prof. dr. Vraneš i dodaje da će vjerojatno i cijepljeni za neko vrijeme morati biti docijepljeni i trećom dozom cjepiva, prilagođenog novim varijantama virusa, na čemu proizvođači već rade.

Zemlje EU, pa tako i Hrvatska, suočavaju se s premalim isporukama u odnosu na ugovorene količine cjepiva, što koči program po kojem je već do srpnja procijepljenost ukupne populacije trebala biti veća od 70 posto. U Hrvatsku ovog tjedna stiže 63.200 doza Pfizerova i BioNTechova te AstraZenecina/Oxfordskog cjepiva, a sljedećeg tjedna 86.000 doza jer će Moderna konačno isporučiti 20.000 doza. Te su isporuke još premale za planiranu procijepljenost 50 posto svih građana do ljeta, ali u HZJZ-u su uvjereni da bi ipak mogli biti procijepljeni svi stariji od 65 godina te dio mlađe populacije.

Cijepljenja se, s obzirom na relativno male količine cjepiva, uglavnom provode u domovima zdravlja, a masovni punktovi korišteni su tek jednokratno i čekaju veće količine cjepiva. Punkt na zagrebačkom Mihaljevcu, na kojem se prošli tjedan stvarala ogromna gužva, više ne radi, a onaj na Velesajmu još nije niti otvoren.