U samo pet godina u Zagrebu potrošnja kokaina porasla nevjerojatnih 300%

Konkretno, ustanovljeno je da se na području Zagreba lani dnevno trošilo 234,5 miligrama kokaina na 1000 stanovnika, što je trostruko više nego 2014. godine, kada je analiza pokazala da se na 1000 stanovnika trošilo 77,4 miligrama iste droge, piše Slobodna Dalmacija.

Istraživanje je otkrilo i visoku potrošnju drugih droga: na 1000 stanovnika metropole dnevno se konzumira 76,1 miligrama amfetamina i 29,8 miligrama MDMA (ecstazy). No, dok konzumacija tih droga u zadnjih pet godina u Zagrebu stagnira (amfetamin) ili opada (MDMA), potrošnja kokaina drastično raste.

Kako je nakon objave rezultata analize izjavio bivši ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droge Željko Petković, popularnost kokaina u Zagrebu i Hrvatskoj proizlazi iz globalnih trendova:

- Imate rekordnu proizvodnju kokaina u svijetu. Taj kokain se mora negdje plasirati. Ono što je trenutno vidljivo u Europi je da je ponuda bolja, da kokaina ima sve više, a ono što je zanimljivo, do pada cijene nije došlo. No rapidno je porasla njegova kvaliteta - objasnio je Petković nedavno u medijima.
Prema Europskom izvješću o drogama u Hrvatskoj, lani je u našoj zemlji amfetamin konzumiralo 2,3 posto mladih u dobi od 15 do 34 godine, a kokain njih 1,6 posto. Mladima je kokain danas puno dostupniji nego ranije: stručnjaci ukazuju da se ova droga sada može nabaviti i preko "darkweba", te da dolazi do "uberizacije" trgovine kokainom, pa se u nekim europskim zemljama kokain može naručiti i dostaviti doslovno brže od pizze.

Ovo je pretežno "vikend-droga", a cijena jednoga grama u Zagrebu kreće se od 600 do 800 kuna.

"Budući da se polovica te doze, a nerijetko i cijeli gram znade pošmrkati kroz cjelonoćno razvaljivanje kokainom, cijena četiri takva kokainska vikenda iznosila bi 3200 kuna", piše dr. Robert Torre u knjizi "Droge: Dugo putovanje kroz noć", uzimajući u račun cijenu od 800 kuna po gramu.

Opisujući profil uživatelja kokaina, dr. Torre navodi da narkomarketing ovu drogu propagira kao "elitnu rekreativnu drogu, namijenjenu platežno sposobnijim društvenim slojevima", odnosno "urbanim, društveno uspješnim osobama koje su se obogatile preko noći". Iz toga vidimo da je uživanje kokaina varijabla koja se može povezati sa sociološkim promjenama hrvatskog društva u zadnjih 30 godina.

Kako piše dr. Torre: "Kokain je namijenjen raskalašenom dijelu novokomponirane hrvatske elite: manjkavo obrazovanim sitnim privatnicima ili njihovoj djeci, koji svakako nisu dorasli bogatstvu stečenom praktički preko noći, te ga u rasipnom životnom stilu upadno statusno troše."

Budući da je Torreova knjiga objavljena početkom milenija, razumno je pitanje je li se u međuvremenu profil prosječnog hrvatskog konzumenta kokaina promijenio. Dr. Slavko Sakoman, doajen borbe protiv narkomanije u Hrvatskoj i autor Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga, navodi za "Slobodnu" da kokain više nije toliko "elitna" droga kao nekad:

– Prije su ga uzimali odvjetnici, bankari, liječnici, mladi poslovni ljudi iz srednjeg sloja i djeca iz hrvatske "zlatne mladeži", gdje je bilo dosta kapitala od roditelja. Ali zadnjih godina taj krug se širi: sada već i bogatiji slojevi romske populacije upadaju u kokainski problem. Možemo očekivati i porast broja konzumenata iz Dalmacije, iz redova onih koji su zadnjih godina povećali prihode iznajmljivanjem apartmana – kaže dr. Sakoman.

Dodaje da su posrijedi osobe koje vole noćni život i vikendom uz alkohol vuku "linije".

Na naše pitanje znači li porast konzumacije tako skupe droge da materijalni standard hrvatskog društva raste, zagrebački psihijatar odgovora da "raste broj ljudi koji propadaju".

– Takvih ljudi ima na tisuće. Imamo porast broja konzumenata, i to značajan. Uz to je i kokain bolje čistoće, jer se dilerski lobiji nadmeću tko će ponuditi bolju robu. Mnogi uzimaju kokain samo vikendom, pa neko vrijeme mogu izdržati ritam posla i rada, a neki ga uzimaju upravo da bi mogli izdržati naporan ritam rada, ali onda brzo propadaju – veli naš sugovornik.

Kokain je veliki biznis. Kad su prije pet godina objavljeni rezultati analize otpadnih voda, računica je govorila da se u Zagrebu mjesečno proda oko 25 kilograma kokaina: ako je danas njegova koncentracija u otpadnim vodama triput veća, govorimo o 75 kilograma mjesečno, odnosno 900 kilograma godišnje, što se uklapa u procjene stručnjaka da se u čitavoj Hrvatskoj godišnje proda i do tonu i pol kokaina. Uz cijenu od 600 kuna po gramu, dolazimo do brojke veće od pola milijarde kuna godišnjeg kokainskog prometa samo u Zagrebu, odnosno skoro milijardu kuna u cijeloj zemlji.

Stoga dr. Sakoman ističe da je kokainski biznis glavni izvor novca za organizirani kriminal u Hrvatskoj, navodeći da se tim "crnim novcem" masovno kupuju nekretnine i preko koruptivnih linija osvajaju pozicije u društvu i u sustavima moći.

– Mafija zgrće milijarde, a policija i represivni sustav ne reagiraju u dovoljnoj mjeri. Svakog vikenda nekoliko tisuća Zagrepčana šmrče po noćnim klubovima i kafićima, a prođu tjedni bez ijedne zapljene. Kako je to moguće? – pita se zagrebački psihijatar.