U posljednjih osam godina se iz Hrvatske u Njemačku iselilo 310.000 ljudi, velika većina ne razmišlja o povratku

To potvrđuje i kontrolno pitanje, prema kojemu 65,2 posto iseljenika nije požalilo što se odselilo u Njemačku, a 80 posto tvrdi da su im se ispunila očekivanja u vezi s realizacijom u Njemačkoj.

Samo 15 posto ih razmišlja o povratku u Hrvatsku u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju, 45 posto bi se eventualno vratilo samo kada budu u mirovini, dok 40 posto ispitanika tvrdi da povratak ne dolazi ni u kojem slučaju u obzir.

Rezultati su to iz istraživanja “Percepcija iseljenika o Hrvatskoj” koje je znanstvenik doc. dr. sc. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta proveo u Njemačkoj na uzorku od 1200 ispitanika 2018. godine i 534 ispitanika ove godine, prenosi Slobodna Dalmacija.

Upravo u Njemačku od 2013. do danas iselilo se oko 310.000 hrvatskih državljana, što je 85 posto ukupnog broja iseljenih u tom razdoblju. Uz to ih se, napominje Jurić, oko 20.000 odselilo u Irsku, isto toliko u Austriju te još oko 20.000 u sve ostale zemlje.

Bitno je, dodaje, uzeti u obzir i činjenicu da su iseljenici, u pravilu, prvih tri do pet godina zadovoljniji svojom odlukom o iseljenju nego poslije. Naime, nakon prvotne patnje, u pravilu, zaključuje Jurić, nastupa duži period zadovoljstva odlukom o iseljenju jer iseljenik ima osjećaj da napreduje te da mu raste životna snaga. Međutim, kada dosegnu određenu razinu i sve ponovno postane rutina, kod mnogih se pojavljuje sumnja u ispravnost odluke i preispitivanje koje može potrajati godinama.

Otkriva kako se novi hrvatski iseljenici u Njemačkoj dominantno druže i provode slobodno vrijeme sa svojim sunarodnjacima ili pak iseljenicima iz Bosne i Hercegovine i Srbije, dok s Nijemcima kontakt većinom imaju samo na poslu.

“Ovo je istraživanje nastavak moga istraživanja o motivima iseljavanja, a pokazalo je da iseljenici smatraju da domovinska i iseljena Hrvatska nisu učinkovito i uspješno povezane, kao i to da Hrvati u domovini imaju negativan stav prema hrvatskom iseljeništvu i njeguju brojne predrasude te da Hrvatska ne čini dovoljno da pomogne iseljenicima”, zaključuje Jurić, čije će istraživanje uskoro biti objavljeno u knjizi “Gastarbeiter Millennials.

Danas su visokoobrazovani, zaposleni i osobe u braku znatno skloniji migriranju, što u prijašnjim migracijama nije bio slučaj. Dominantno obilježje ovoga iseljeničkoga vala je, dodaje, iseljavanje kompletnih obitelji, što je u prijašnjim migracijama u Njemačku također bilo rijetko

Najveću sklonost migriranju iskazuju ljudi u dobi između 20 i 35 godina, koji predstavljaju najproduktivniji dio društva.

OGLAS

njemačka iseljavanje hrvatsko njemački odnosi tado jurić iseljavanje iz hrvatske