No, istodobno broj doseljenih u Hrvatsku nikad nije bio veći od ulaska naše zemlje u EU jer se lani doselilo 37.726 ljudi. Od 2013. do 2016. godine u Hrvatsku se u prosjeku doseljavalo desetak tisuća ljudi godišnje, zatim smo od 2017. imali porast useljenih, koji je te godine iznosio 15,5 tisuća, a 2018. u Hrvatsku se doselilo 26 tisuća ljudi, među kojima je bilo 66% stranaca. Dakle, već je 2018. ukazivala na to da se nije dogodio povratak naših novih iseljenika, a s druge strane uvoz stranih radnika bio je neizbježan zbog manjka domaće radne snage na tržištu rada.
Kako DZS još nije objavio tko su lani bili useljenici u Hrvatsku, to ćemo doznati tek kada detaljnije obradi statističke podatke i izvijesti javnost je li riječ o hrvatskim povratnicima, osobito onima u mirovini, ili većim dijelom o uvezenim radnicima. Kako god bude, demografska situacija u Hrvatskoj neće pokazati naznake oporavka nego će se samo nastaviti dugogodišnji loši trendovi, od kojih je svakako najpogubnije iseljavanje mladih ljudi. Prema procjeni DZS-a, Hrvatska je krajem 2019. imala 4,058 milijuna stanovnika, među kojima je bilo 584,6 tisuća djece do 14 godina i 845,5 tisuća stanovnika u dobi od 65 i više godina. U Hrvatskoj, u kojoj je očekivani životni vijek u prosjeku 78 godina, imamo 385,2 tisuće stanovnika u dobi od 75 i više godina.
Najveće mi je iznenađenje da je lani registrirano gotovo 30.000 doseljenih u Hrvatsku. Kako Državni zavod za statistiku nije objavio strukturu doseljenih, ne znamo jesu li to povratnici, doseljenici iz susjednih zemalja ili radnici koji su dobili dozvole za rad u Hrvatskoj – govori za Večernji list demograf Stjepan Šterc.
Kada se približi broj iseljenih hrvatskih državljana i broj doseljenika, što se prvi put dogodilo lani, to je, kaže Šterc, najgora varijanta jer bi mogla značiti početak supstitucije stanovništva, osim ako nije riječ o povratku ili dolasku hrvatskih državljana, što, dodaje, sada ne znamo. Šterc pretpostavlja i da smo imali i više iseljenih od 40 tisuća ljudi jer to pokazuju statistike zemalja EU u koje su se naši građani odselili, a usto se mnogi iseljeni ne odjavljuju pri odlasku iz Hrvatske.
Smatra i da danas imamo manje od 4 milijuna stanovnika i da je nerealno da imamo gotovo 3,7 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj s obzirom na to da je u populaciji oko 700 tisuća maloljetnika. Problem je i što se kao posljedica iseljavanja mladih u Hrvatskoj iz godine u godinu rađa sve manje djece, pa smo tako lani imali najmanje rođenih otkako se prate statistike, samo 36.135, ali i 51.794 umrla.
I demograf Anđelko Akrap temeljem objavljenih podataka DZS-a slaže se da nepovoljni demografski trendovi nisu zaustavljeni.
– Najveći je problem za zemlju to što iseljavanje naših građana nije zaustavljeno s obzirom na to da smo zemlja s malom populacijom. Nažalost, ništa se nije promijenilo, još se ne shvaća da su demografski problemi problem cijelog hrvatskog društva – govori Akrap, dodajući da se problemi neće riješiti bez cjelovite demografske politike. I Akrap smatra da danas, realno, imamo manje od 4 milijuna stanovnika.
Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, najviše iseljenih, prema podacima DZS-a, imali smo 2017. kada ih je zabilježeno 47.352.
Inače, od ulaska Hrvatske u EU do danas ukupno se iselilo, prema podacima DZS-a, 229.000 ljudi. No, prema ranijim procjenama demografa, iz Hrvatske se u EU od 2013. iselilo oko 350 tisuća ljudi. Prema preciznoj njemačkoj statistici, samo se u Njemačku u tri godine, i to 2016., 2017. i 2018., uselilo više od 152.000 naših građana.
