Civilni stradalnici, nakon četvrt stoljeća borbe za priznanje njihove žrtve u Domovinskom ratu, naposljetku su dobili zakon koji na pravedniji način tretira sve civile stradale tijekom agresije na Hrvatsku. Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata dosad su, dugi niz desetljeća, bila regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata iz 1974., koji je otada mijenjan 12 puta, no unatoč brojnim izmjenama i dopunama, ovim propisom i dalje nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici, a prava nisu bila prilagođena potrebama ove populacije.
Naposljetku je 31. srpnja 2021. stupio na snagu novi Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koji je omogućio ostvarivanje statusa i prava civilnim žrtvama koje ta prava do sada nisu mogle uživati, a postojećima su proširena prava.
Iz Ministarstva hrvatskih branitelja kažu kako su u međuvremenu, nakon stupanja Zakona na snagu, doneseni svi podzakonski propisi potrebni za punu primjenu Zakona. Godinu dana nakon stupanja na snagu, prema podacima upravnih odjela u županijama i Gradu Zagrebu, provedbenih tijela Zakona, do sada je zaprimljeno 1775 zahtjeva za statuse i prava, od čega je riješeno 596 zahtjeva. Znači riješen je svaki treći zahtjev.
U postupku donošenja Zakona procijenjeno je kako se očekuje ukupno do 2500 novih statusa.
"S obzirom na trenutačni broj podnesenih zahtjeva i postojeću dinamiku rješavanja, možemo utvrditi da se postupak primjene Zakona odvija planiranom dinamikom", kažu.
Ključno je to što je Zakonom konačno izbrisan ograničavajući imovinski cenzus u priznavanju prava, pa je omogućeno korištenje obiteljske invalidnine članovima obitelji koji to dosad nisu mogli zbog mirovine, radnog odnosa, registriranog obrta ili dobne granice, što pozdravlja Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika, piše novinarka Večernjeg lista Renata Rašović.
"Moram naglasiti kako civilni stradalnici ovim Zakonom neće ostvariti pravo na mirovinu, već isključivo na obiteljsku invalidninu. Bit će obeštećene udovice, roditelji koji su izgubili odraslu djecu, ali i malodobnu djecu, naše najmlađe žrtve rata, njih oko 400, među njima i djeca poginula u Slavonskom Brodu, simbolu stradanja djece", kaže predsjednica Zajednice Julijana Rosandić.
