GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Trideset godina od pada Berlinskog zida: Borba za slobodu nikada ne prestaje

Trideset godina od pada Berlinskog zida: Borba za slobodu nikada ne prestaje
OBLJETNICE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 09.11.2019 / 12:38
Autor: Ines Pohl, Deutsche Welle
KOMENTAR - Onaj tko je mislio da je s padom Berlinskog zida i Željezne zavjese završila era smrtnih kazni i tvrdih granica, žestoko se prevario. 

Naprotiv, 30 godina kasnije zidovi doživljavaju comeback. Ne samo na granici između SAD-a i Meksika, na granici između Izraela i Palestine, između dvije Koreje - i u Europskoj uniji se žustro postavljaju žičane ograde i ponovno uvode granične kontrole. Utoliko više čovjeka veseli pogled na ono što se dogodilo u Njemačkoj.

Istočnim Nijemcima, ponesenima Glasnošću i Perestrojkom, osokoljenima hrabrošću Poljaka i Mađara, uspjelo je u jednoj istinski mirnoj revoluciji srušiti zid koji je dijelio zemlju na Istok i Zapad. Nije pritom ispaljen niti jedan jedini hitac. Niti jedna jedina osoba nije ozlijeđena u ovim dramatičnim satima i danima prije 9. studenog 1989. Samo zahvaljujući velikom kreditu povjerenja međunarodne zajednice predvođene SAD-om, uz potporu Gorbačovljevog Sovjetskog Saveza - a nakon početnog oklijevanja i Francuske i Velike Britanije - bilo je moguće zemlju u roku od 11 mjeseci i službeno ujediniti. Time je postavljen kamen temeljac za Njemačku kao ujedinjenu socijalnu državu kao i za zajedničku infrastrukturu i za još puno toga što je potrebno kako bi se dva različita dijela spojila u jednu funkcionirajuću državu.

Nije, stoga, čudo da su na 30. obljetnicu ovoga povijesnog događaja oči cijelog svijeta ponovno uprte u Njemačku. Možda i zato da bi nam to dalo malo nade u ovim vremenima u kojima prevladavaju osjećaji prijetnje i nesigurnosti, raspada uobičajenih struktura.

Pritom u samoj Njemačkoj nema skoro ni traga osjećaju veselja ili čak ponosa na ono što se postiglo. Naprotiv, unutarnje borbe dovode do političkih previranja koja uzdrmavaju temelje čitavog političkog sustava izgrađenog u posljednjih 30 godina. Prije svega je u saveznim pokrajinama na istoku zemlje s AfD-om ojačala stranka koja dovodi u pitanje temelje ujedinjene Njemačke - od uloge Europe do migracijske politike - narativom kojim dominira nacionalistički i rasistički svjetonazor. Tradicionalno velike narodne stranke gube na značenju, sve je teže formirati vlade, toliko hvaljena pouzdanost i predvidivost su - barem za sada - stvar prošlosti.

Jačanje desnih populista nije, međutim, nipošto fenomen koji se može uočiti samo u Njemačkoj. No ipak on ovdje ima specifične razloge koji su povezani i s nekadašnjom podjelom zemlje.

Do danas, naime, nisu dovoljno priznate zasluge mnogim istočnim Nijemcima koji su prvo hrabro doveli do okončanja ere DDR-a, da bi potom morali izaći na kraj s posljedicama toga i u ujedinjenoj Njemačkoj naći svoje mjesto pod suncem. Ova ignorancija se sada osvećuje.

S obzirom na opću nesigurnost i enormne izazove globaliziranog svijeta je Njemačka 30 godina nakon ponovnog ujedinjenja prisiljena suočiti samu sebe s nekim temeljnim pitanjima.

Kakva zemlja želi biti Njemačka? Zemlja u kojoj se Židovi moraju bojati kad se okupe na molitvi u sinagogi? Zemlja u kojoj političari koji se decidirano protive desnonacionalističkim idejama i politici izolacije moraju strahovati za svoj život? Želi li Njemačka biti zemlja u kojoj će pripadnost društvu biti definirana porijeklom ili bojom kože?

Teret ovih teških, egzistencijalnih pitanja neće dozvoliti da se ova godišnjica slavi razuzdano i euforično.

Ono što bih ja htjela je da se ovih dana, dok se svečano obilježava pad Berlinskog zida, sjetimo kako mi zamišljamo ovu našu zemlju sredinom ovoga stoljeća. Hrabru i samopouzdanu. Čvrsto ukotvljenu u temelje našega ustava. Sa sviješću o tome da se sve što je tamo zapisano upravo dovodi u pitanje. Ovih dana slavimo hrabrost prošlosti. Nadam se da će nam to dati snage u borbi za svijetlu budućnost u kojoj ćemo živjeti u slobodi i pravdi.

Tagovi: pad Berlinskog zida, sloboda, demokracija, Istočna Njemačka
PROČITAJ I OVO
Abazović predložio Krivokapića za premijera, DF odbio
CRNA GORA
Abazović predložio Krivokapića za premijera, DF odbio
PODGORICA - Na sastanku predstavnika nove većine na izborima sa mitropolitom Amfilohijem na Ostrogu rekli da ga ne mogu podržati za mandatara dok ne preispitaju povjerenje prema njemu na stranačkim organima.
Najteži dan u Crnoj Gori od početka epidemije
LOŠE VIJESTI
Najteži dan u Crnoj Gori od početka epidemije

PODGORICA - Osam osoba umrlo je u utorak od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori, a zaraženo je 296, priopćile su crnogorske zdravstvene vlasti.

Kitarović potvrdio da je bio u klubu, ali nije vidio ništa sumnjivo
POTVRDA
Kitarović potvrdio da je bio u klubu, ali nije vidio ništa sumnjivo
ZAGREB - Suprug bivše predsjednice Jakov Kitarović potvrdio je u utorak kako je točna informacija da je lani u jesen bio u "klubu" u Slovenskoj ulici, koji mediji povezuju s osumnjičenim u aferi Janaf Draganom Kovačevićem, no napominje da tamo nije vidio ništa sumnjivo, te da on nije bio ni s kime u poslovnim odnosima.
Plenković: Da sam znao za istragu, Kovačević sigurno ne bi bio imenovan
JASNA PORUKA
Plenković: Da sam znao za istragu, Kovačević sigurno ne bi bio imenovan

ZAGREB - Premijer Andrej Plenković odbacio je u utorak prozivke predsjednika Republike da su on i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović znali za sumnje u korumpiranost čelnika Janafa Dragana Kovačevića, ustvrdivši kako sigurno ne bi bio ponovno imenovan da su znali za istragu.

Kokain nikada nije bio toliko lako dostupan u Europi
DROGE
Kokain nikada nije bio toliko lako dostupan u Europi
LONDON - Kokain nikada nije bio toliko lako dostupan u Europi kao sada, upozorava Europski centar za monitoring droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), ističući da je 2018. zabilježen rekordan broj zapljena pošiljki kokaina te da je kokain sve manje miješan s drugim supstancama dok mu je cijena stabilna.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE