Tri godine od velikog potresa u Zagrebu

U potresu je smrtno stradala 15-godišnja Anamarija Carević, a ozlijeđeno je više od 30 ljudi. U psihičkom smislu sve to je ostavilo značajne posljedice na mentalno zdravlje građana Zagreba.

Materijalna šteta od potresa se procjenjuje na 86 milijardi kuna, s obzirom na to da su veća ili manja oštećenja nastala na tisućama objekata.

Bio je to jedan od najsnažnijih potresa zabilježenih u Hrvatskoj, ali ipak slabiji od velikog potresa 1880., koji je također jako pogodio Zagreb. No tada je cijeli grad bio obnovljen u tri godine, dok se poslije tri godine od ovog potresa čini da obnova tek počinje.

Oko pola godine nakon zagrebačkog potresa donesen je prvi Zakon o obnovi, koji je je zbog loših rezultata doživio nekoliko izmjena, a postpotresno razdoblje obilježile su česte promjene ministara prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ministra Predraga Štromara u srpnju 2020. naslijedio je Darko Horvat, koji je napustio ministarsku poziciju zbog sumnji u nezakonitu dodjelu potpora malim poduzetnicima pa je resor zadužen za obnovu 9. ožujka 2022. preuzeo Ivan Paladina.

Paladina, koji je bio opterećen sporom i neefikasnom obnovom, naslijedio je 17. siječnja Branko Bačić pod čijom je palicom usvojen novi Zakon o obnovi, kojim je smanjen broj procedura te su objedinjena provedbena tijela pod kapu ministarstva.

Bačić je uoči treće obljetnice zagrebačkog potresa priznao da Vlada “nije položila ispit” kada je riječ o izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća, no najavio je napredak do kraja godine, do kada očekuje radove na stotinjak kuća.

Još uvijek nije izgrađena nijedna zamjenska kuća, a za izgradnju je predano 247 zahtjeva. Među njima, za 21 kuću u tijeku je javna nabava, dok je za projektiranje kuća potpisano 184 ugovora, kazao je.

Početkom svibnja počinje gradnja 21 kuće, a do kraja godine imat ćemo radove na 100 kuća, obećao je.