Seizmografi su u 12,19 sati zabilježili razoran potres s epicentrom pet kilometara jugozapadno od Petrinje na dubini od 11.5 kilometara. Magnituda potresa iznosila je 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII-IX stupnjeva EMS ljestvice.
Nakon tog potresa, uslijedilo je mnoštvo nešto slabijih, a Seizmološka služba RH je u izvješću navela sve naknadne potrese izlocirane do 18 sati, magnituda većih ili jednakih 3 u razdoblju danas od 12,23 do 18 sati.
Fenomen današnjeg potresa koji je zahvatio Hrvatsku, ali i nekoliko okolnih zemalja, objasnili su talijanski seizmolozi iz INGVterremoti.
Područje koje je bilo poprište nedavnih potresa vrlo je aktivno područje s geodinamičkog gledišta, kažu talijanski seizmolozi. Dinarski lanac, koji je dio najvećeg lanca Balkana, na neki je način sličan Apeninskom lancu, a poput potonjeg izgrađen je tijekom alpske orogeneze, najnovije od orogeneze koja je utjecala na mediteransko područje. Ali Dinarski lanac zrcali Apenine, odnosno pokazuje suprotnu "vergenciju". Pojam vergencija označava opći smjer prema kojem se planinski lanac kretao tijekom svoje evolucije, tvoreći luk dugačak stotinama kilometara: za Apenine je ovaj smjer u prosjeku SI, dok je za Dinarsko područje SW. Dva lanca se zatim sučeljavaju s obje strane Jadrana i nastavljaju ispod samog Jadrana, sve dok se gotovo ne sudare u središtu bazena, otprilike na pola puta između Pescare i Splita. U dalekoj geološkoj budućnosti, dva lanca bi se čak trebala i spojiti, kao što to već čine Alpe i sjeverni Apenini ispod doline rijeke Pad, potpuno zatvarajući Jadran.
Jedan veliki rasjed se pokrenuo, zato su stanovnici Petrinje i okolice, ali i Zagreba, imali osjećaj da je potres danas trajao duže.
Današnji potres odražava ovaj geodinamički mehanizam, koji geolozi definiraju kao "tektonika ploča", odnosno kao tendenciju preklapanja stijenskih masa, reagirajući na uglavnom horizontalne napore, orijentirane oko SI-JZ.
Također znamo da su današnji šok, a gotovo sigurno i prethodna dva, nastali greškom poznatom pod nazivom "Petrinjski rasjed", koji je već nekoliko godina prisutan u bazi podataka EDSF, u okviru istog projekta "SHARE". S talijanskim seizmolozima slaže se i grčki geolog Sotiris Valkaniotis čiju mapu donosimo kao glavnu ilustraciju.
Znanje o velikim rasjedima koji mogu generirati jake potrese, s jedne strane, i o potresima koje su ti rasjedi generirali kroz povijest, s druge strane, dva su temeljna sastojka na kojima se temelje modeli seizmogeneze, a koji su pak supstrat za modele seizmičke opasnosti, a time i za građevinske propise u seizmičkim područjima.
