"Hrvatska kontinuirano prati i nadzire situaciju i u kontaktu je sa saveznicima i partnerima. Preko Mornaričkog operativnog središta Hrvatska ratna mornarica prati situaciju na Jadranskom moru, poglavito u zoni svoje odgovornosti. To se prije svega odnosi na plovidbu brodova stranih ratnih mornarica.
Temeljem navedenog, Zapovjedništvo HRM-a upoznato je s nazočnošću, to jest plovidbom brodova Ruske federacije Jadranskim morem. S obzirom na to da nije uočen ulazak brodova u teritorijalno more Republike Hrvatske, nije bilo ni razloga za reagiranja", komentirali su iz MORH-a za Index.
Igor Tabak, analitičar portala "OBRIS - Obrana i sigurnost", kaže da je spremnost naše mornarice da se suprotstavi opasnosti na moru jednaka spremnosti našeg zrakoplovnog sustava da reagira na situaciju koju smo imali s dronom koji je pao u Zagrebu.
"Imamo ono što smo imali zadnjih 30-ak godina, uložilo se minimalno. Posljednjih 30 godina napravili smo tri ili četiri broda, od toga jedan tijekom zadnje decenije. No, ako se ne varam, ni on još nije u punoj operativnoj službi i prototip je to klase 'obalnih ophodnih brodova', kojih je od početka bilo manje od onoga što nam zapravo treba. Ostatak te klase zaglavljen je u Brodosplitu i njegovom stečaju, o njihovoj sudbini ne zna se još ništa pouzdano", kaže vojni analitičar za RTL.
Kaže da o stanju obrambenog sustava polako prestaje biti moguće ozbiljno razgovarati s obzirom na to da se prvi put u 20 godina dogodilo da vlada još nije donijela Godišnje izvješće o stanju obrambenog sustava za lanjsku godinu, koje se obično donosi tijekom ožujka ili travnja.
"Imamo više desetaka godina stare brodove s antiknim naoružanjem, a takvi su i sami brodovi. Davno smo se u potpunosti ostavili podmorništva i stanje u čitavoj Hrvatskoj ratnoj mornarici je kao ni u jednoj drugoj vojnoj grani.
Konstantno se u druge grane ulagalo više nego u mornaricu, tu nije bilo spektakularnih programa obnove, čak nema ni suvisle priče o ozbiljnim programima obnove. Prije nekoliko godina kupljene su dvije otpisane topovnjače iz Finske koje su ondje bile za rezanje – i to su nama bili 'novi brodovi'.
Nije se nabavilo ni otpisane strane minolovce, nemamo ih, a to je već dugo još jedna od planskih stavki. Hrvatska po pitanju ovakvih brodova u Jadranu, kao što su ruski, može napraviti isto kao i po pitanju Striža nad Zagrebom (dron koji se srušio, op. a.)", govori Tabak.