Svjetska banka: Trećina Zagreba, Rijeke i Beograda je u zgradama visokog rizika od potresa

Riječ je o Zagrebu, za kojega se posebno navodi niz podataka iz potresa iz ožujka 2020., te o Rijeci. Cjeloviti dokument što ga je na svojim stranicama objavila Svjetska banka, za dva grada iz Hrvatske, kao i niza drugih gradova iz analiziranih područja, u jednoj od tablica navodi “sažetak rezultata procjene rizika od potresa”.

Tamo za Zagreb stoji da u obiteljskim zgradama izgrađenima prije 2000. godine živi 418.080 stanovnika, odnosno 52 posto ukupnog stanovništva. Samo po sebi to nije problematično, piše N1 televizija.

Neugodna vijest je to da je istraživanje utvrdilo da u zgradama koje se opisuju kao “top 2 visokorizična tipa zgrada” stanuje 280.000 stanovnika, što predstavlja, također se navodi, 35 posto ukupnog stanovništva grada.

Za Rijeku stoji da u obiteljskim zgradama izgrađenima prije 2000. godine živi 64.260 stanovnika, odnosno 54 posto od ukupnog stanovništva, što je otprilike isti odnos kao i za Zagreb. Sličan odnos vrijedi i za postotak građana koji stanuju u zgradama koje se opisuju kao “top 2 visokorizična tipa zgrada”. Za Rijeku navodi se da je riječ o 38.000 stanovnika ili o 32 posto građana.

Istraživanje je pronašlo da je nemalo gradova u promatranim regijama u kojima je stanje još i bitno gore nego u Zagrebu i u Rijeci; Bukurešt ima 61 posto stanovnika u problematičnim zgradama u slučaju potresa, Kišinjev 53 posto, Beograd je otprilike ista priča kao i hrvatski gradovi – tamo je procijenjeno da je riječ o 33 posto stanovnika u takvim zgradama.

Sa 28 posto ne stoji posebno dobro niti Ljubljana. Može se primijetiti da odskače Skoplje sa samo sedam posto problematičnih zgrada po osjetljivosti na potres.

Tamo ih je takvima ocijenjeno samo sedam posto, očito kao posljedica obnove nakon doista tragičnog i katastrofalnog potresa iz 1963., na kojoj se angažirala cijela međunarodna zajednica, a jedan od istaknutih bio je japanski arhitekt Kenzo Tange, čije je djelo utjecalo i na razvoj arhitekture i urbanizma u bivšoj Jugoslaviji.

Istraživanje Svjetske banke iz studenog prošle godine, kad se pogledaju skraćenice pored zgrada osjetljivih na potres u bivšoj Jugoslaviji, tako i u Zagrebu i u Rijeci, ukazuju da su slabosti tih zgrada stupanj armiranosti betona nosive konstrukcije u njima, ali i otpornost onog dijela tih grada koji je zidan, nije armiran.

Za Zagreb se navodi da su ta dva problema na zgradama dovode do 83 posto svih šteta na zgradama, te da će upravo ta dva elementa biti uzrokom 77 posto raseljavanja stanovnika u narednih 50 godina “uslijed šteta na zgradama zbog potresa”.

Za Rijeku se navodi da su navedeni nedostaci tog dijela zgrada uzrokom 81 posto svih šteta na zgradama uslijed potresa, predviđa se da će biti razlog 82 posto iseljenja stanovnika tijekom 50 godina.