Zbog krize s koronom, koja uključuje povezane psihičke i ekonomske posljedice poluizolacije u kojoj su se građani našli, psihičke smetnje razvilo je 25 posto ispitanika, a kod 40 posto građana koji su otprije imali određene psihičke smetnje stanje se pogoršalo. Istraživanje je provedeno online anketom pa se može pretpostaviti da su ga ispunjavali informatički pismeniji i bolje obrazovani građani Hrvatske.
- Dok su, očekivano, stres i ankcioznost osjetile podjednako sve dobne skupine, depresivniji su bili samci, stariji ljudi, građani koji žive u obiteljima s nesređenim odnosima te građani koji su otprije imali psihičke smetnje, iznosi za Večernji list neke od detalja profesorica psihologije Gordana Kuterovac Jagodić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Premda se tijekom epidemije, koja se sad stišala, stalno isticalo da su stariji sugrađani najosjetljivija i rizična skupina za zarazu koronom, iznenađujuće je da većina starijih to sama za sebe ne smatra. "Samo je 38 posto starijih građana izjavilo da se smatra ranjivijima od ostalih skupina građana, a njih 6 posto smatra da su čak otporniji na virus od drugih skupina. No 28 posto umirovljenika zbog ekonomskih posljedica korone jako se brine da će im se mirovine smanjiti", kaže Kuterovac Jagodić.
Zanimljivo je, također, da su najviše uznemireni tijekom karantene bili roditelji male djece koji su istodobno radili od kuće i brinuli se za djecu. Inače, i prema uglednim stranim istraživanjima zbog krize uzrokovane koronavirusom očekuje se da će s PTSP-om imati problema i liječnici koji su bili na prvoj liniji obrane od korone. No, kako je kazala Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju "Vrapče", kad je riječ o mentalnom zdravlju građana, veći problemi mogli bi se vidjeti tek s protekom vremena, za nekoliko mjeseci, piše u utorak Večernji list.