Stručnjaci poručuju: Otvorite ekonomiju, više nema velike opasnosti

Ioannidis i Silva napisali su jedan od možda i najoptimističnijih tekstova o koroni do sada, kojeg, u nešto pojednostavljenom prijevodu, prenosimo u cijelosti:

"Kad su počele pristizati vijesti o epidemiji u Wuhanu, politika je morala donositi dalekosežne odluke, ali na temelju vrlo ograničenih informacija. S vremenom, grozne statistike natjerale su svjetske čelnike da zatvaraju svoje ekonomije i cjelokupna stanovništa stave u karantene.

WHO je prvo objavio da je smrtnost od Covida-19 3,4 posto. Prva procjena Sveučilišta Imperial u Londonu je bila da bi u Velikoj Britaniji moglo od ove bolesti umrijeti 500.000 ljudi ako se ne povuku drastični potezi. Od tada do danas znanstvenici su naporno radili na novim informacijama vezanima za Covid-19.

Kao prvo, očigledno je da je Covid-19 mnogo češći oko nas nego što se prvo mislilo. Ogromna većina ljudi ima vrlo slabe, ili nikakve simptome. Istraživanja na antitijelima kod ljudi (što pokazuje da je ta osoba imala bolest, op. a.), su pokazala da je broj ljudi inficiranih Covidom-19 višestruko veći od službenih brojki.

Još prije mjesec dana istraživanja su pokazala da je u Robbiju u Italiji zaraženo bilo čak 11 posto stanovništva, a u Gangeltu u Njemačkoj 14 posto. U New Yorku, prena istraživanjima, inficirano je čak 25 posto stanovništva, u odnosu na 1,7 posto, što pokazuju službene brojke.

Kao drugo, pokazuje se da je Covid-19 mnogo manje smrtonosan nego što se prvo mislilo. Naime, kad se broju oboljelih pridodaju svi oni slučajevi koji nisu otkriveni, ispada da je stopa smrtnosti slična onoj jače gripe, barem u mjestima gdje bolnički sustav nije prekrcan. Također je primjetno da smrtnost od Covida-19 ima oštar pad ovisno o dobi jer čak 90 do 95 posto preminulih u Europi imali su preko 65 godina. Za djecu i mlade pokazalo se da je Covid-19 manje smrtnosan nego gripa.

Treće, sada razumijemo kada i kako Covid-19 može prouzročiti veće probleme: tako što se šiti u bolnicama i staračkim domovima. U više europskih zemalja oko pola smrtnih slučajeva dogodilo se u domovima za stare i nemoćne. To pojašnjava zašto određena područja, kao što su Bergamo u Italiji ili Queens u New Yorku imaju veliki broj smrtnih slučajeva. Tamo je utvrđeno mnogo zaraženih medicinskih djelatnika, koji onda prenose virus na one koji su već bolesni, a slično je i u staračkim donovima.

Znanje koje sada imamo ima jak utjecaj na političare. S obzirom da je rizik od smrti od koronavirusa nizak, oni mogu objaviti javnosti da su naši najveći strahovi prošli. Druga posljedica novih informacija je da zatvaranje društvenog života više nije primjereno, pogotovo ako se uzmu u obzir negativne posljedice kao što su masovna nezaposlenost, povećan broj slučajeva obiteljskog nasilja, problemi s mentalnim zdravljem, zlostavljanje djece i smrtni slučajevi od ostalih bolesti zbog lošeg ili zakašnjelog tretmana.

Ako političari budu odlučivali temeljem najnovijih saznanja, kraj karantena također ne bi trebao značiti i početak ere velikih kontrola - putem testiranja ili praćenja kontakata. Također, cilj uklanjanja mjera ne smije biti stjecanje imuniteta krda jer to znači infekcije u bolnicama i domovima za stare i nemoćne. Bolji pristup je da se testira ciljano kao vodič za otvaranje društva. Zaposlenici bolnica i staračkih domova moraju biti redovno testirani kako bi se zaštitili oni koji su najranjiviji.

Ljudima bi trebalo objasniti da se klone bolnica ako imaju simptome Covida-19 - osim ako nisu jako bolesni - a ljudi podložni jačim simptomima trebaju duže ostati doma. Daljnje popuštanje mjera može se provoditi tako da se pažljivo procjenjuje epidemiološka situacija.

Od početka ove globalne krize naši politički lideri donosili su odluke temljem dostupnih podataka. U početku informacije su bile alarmantne, pa su drakonske mjere bile razumljive. Covid-19 je novi virus i još mnogo toga moramo naučiti. Ali svi najnoviji zaključci pokazuju u dobrom smjeru.

Ili recimo to ovako: nove vijesti su dobre vijesti i političari mogu početi otvarati ekonomije", pišu Ioannidis i Silva za The Times.

Potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova traži pak da se nađe rješenje koje će voditi računa i o pravima potrošača i o likvidno