Što jesti u karanteni?

Svjedoci smo masovne kupovine brašna, šećera, tjestenina, ulja – tradicionalnih namirnica za pripremu hrane koja će nam dati energiju. Ali, da bi zadovoljili potrebe organizma za optimalno funkcioniranje bitno je uključiti i drugu hranu koja sadrži minerale (kalcij, magnezij, željezo, selen, cink i druge), vitamine (A, B, C, D, E, H, K), vlakna, kao i vodu za hidraciju (uključujući prirodnu mineralnu vodu koja može značajno doprinijeti unosu minerala, posebno magnezija).

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje nije samo odsustvo bolesti i iznemoglosti, već je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja.

Svih ovih aspekata zdravlja smo i te kako postali svjesni kroz ovu globalnu koronavirus krizu. Međutim, gledajući zdravlje u širem smislu, čak i kad se razbolimo, elementom zdravlja možemo smatrati sposobnost našeg organizma da se iz bolesti što prije vrati u normalno stanje.

U svemu tome glavnu ulogu ima naš imunitet. Imunosni sustav je vjerojatno najkompleksniji sustav u organizmu, s glavnim zadatkom da prepozna i neutralizira razne patogene iz okoline, kao i da se bori protiv vlastitih ćelija koje se iz nekog razloga mijenjaju. Kako onda možemo prehranom pomoći našem imunitetu da odrađuje svoj posao najbolje što može?

Vitamini i minerali koji doprinose funkcioniranju imunosnog suatava su vitamin A, D, C, B6, B9, B12, kao i minerali željezo, selen i cink, a evo koji su njihovi prirodni izvori, piše Danas.

Vitamini A i D: jaje (žumanjac), brokoli, željezo, bundeva, višnje, breskve, sir, riba (losos, pastrva), gljive, obogaćene namirnice (mlijeko, maslac, namazi).

Vitamini B6, B9, B12: meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, kvasac, sšpinat, grah, grašak, leća, cijela zrna žitarica, zelena salata, brokoli, banane, naranče, suve šljive, sjemenke i orašasti plodovi.

Vitamin C: citrusi, jagode, ribizl, borovnice, paprika, špinat, repa, kelj, brokoli, grašak, rajčica, krumpir.

Cink i selen: morski plodovi, tunjevina, semenke i orašasti plodovi (brazilski orasi), meso (govedina, jagnjetina, svinjetina, piletina), mleko i mlečni proizvodi, pšenične klice, zob, pasulj, kakao.

Gvožđe: meso, morski plodovi, jaje (žumance), pasulj, grašak, sočivo, spanać, peršun, cvekla, semenke i orašasti plodovi, bobičasto voće, grožđe, kakao.

Ne zaboravite na adekvatan unos vode – ovu preporuku danas daju svi zdravstveni stručnjaci.

Kako bi spriječili dehidraciju, koja dodatno povećava stres, za normalno odvijanje fizičkih i mentalnih aktivnosti potreban je odgovarajući unos vode, što je u sedentarnim uvjetima života oko šest do osam čaša dnevno.

Pored uobičajene vode za piće, prirodna mineralna voda je posebno korisna u svakodnevnoj prehrani, jer može imati dodatni funkcionalni učinak, posebno kad sadrži magnezij.

Magnezij je jedan od najvažnijih minerala potreban za stvaranje energije, rad mišića i srca, nerava i normalno psihičko funkcioniranje. Njegovi prirodni izvori su sjemenke, bademi, pšenične mekinje, špinat i grah. Odličan izvor je i prirodna mineralna voda bogata magnezijem koja u jednoj litri sadrži preporučenu dnevnu dozu magnezija, koji organizam može iskoristiti za vitalne funkcije.

Pravilna prehrana i hidracija su dodatan adut našem organizmu u borbi za zdravlje, zato mu dobrim navikama pomozimo svaki dan u svim nadolazećim izazovima.