Štete od potresa na Baniji oko pet milijardi eura

Ako toj brojci pripojimo izravnu štetu koja je nastala nakon zagrebačkog potresa u ožujku prošle godine, dolazimo do iznosa od oko 16,6 milijardi eura, ili čak 124,5 milijardi kuna, što je samo za nekoliko milijardi kuna manje od jednog godišnjeg državnog proračuna Hrvatske ili čak 32 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda Hrvatske.

Procjenu štete, kao i kod zagrebačkog potresa, napravili su konzultanti Svjetske banke u suradnji s Ministarstvom graditeljstva te Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, a moguće je da će u konačnici narasti i na 5,5 milijardi eura.

Šteta se odnosi na sve tri županije koje su bile pogođene potresom: na Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju, ali jasno je da su većinu štete pretrpjeli gradovi i mjesta na Baniji.

Podsjetimo, nakon zagrebačkog potresa u ožujku procijenjena je bila šteta od 11,6 milijardi eura, odnosno 86,4 milijarde kuna, što je dvostruko veća šteta od one koja je procijenjena nakon banijskih potresa.

To je logično jer je riječ većinom o ruralnom kraju na Baniji, gdje stanovnici žive u kućama, a Zagreb je urbani centar u kojem su stradale stambene zgrade, gdje živi više ljudi.

Dakle, šteta se izračunala i s obzirom na gustoću naselja i tip građevina, ali i s obzirom na cijenu nekretnina koje su znatno skuplje u centru metro-pole, nego u Glini, Petrinji ili Sisku.

Prema zadnjim informacijama, na Baniji je prijavljeno 37.512 objekata s oštećenjima, a pregledano je 31.550. Od toga ih je 4009 dobilo crvenu naljepnicu, odnosno neuporabljivi su zbog oštećenja ili vanjskih utjecaja, a 6918 žutu, što znači da su privremeno neuporabljivi.

U Zagrebu je pak pregledano 38.600 zgrada, a od toga ih je 4436 dobilo crvenu naljepnicu, a čak 8318 žutu.

U pripremi je nova aplikacija za banijske potrese za novac iz EU fonda solidarnosti. Rok za apliciranje je do 23. ožujka, ali će Vlada i prije tog roka poslati aplikaciju i to do kraja sljedećeg tjedna, donosi Jutarnji list.