GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Srbija: Optimizam oporbe i samouvjerenost vlasti uoči izbora u travnju

Srbija: Optimizam oporbe i samouvjerenost vlasti uoči izbora u travnju
UOČI IZBORI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.02.2022 / 08:33
Autor: SEEbiz / H
BEOGRAD - Srbiju u travnju očekuju izvanredni parlamentarni, te redoviti predsjednički i izbori za Grad Beograd, a predizborno ozračje ukazuje na to da bi vladajuća koalicija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića po prvi put od dolaska na vlast 2012. mogla imati problema obraniti sadašnju uvjerljivu većinu u parlamentu.

Predizborno ozračje u zemlji karakteriziraju podijeljeno društvo, kontrola medija, osjetna inflacija i brojna poskupljenja, napetosti zbog energetske krize, te konfuzna borba protiv koronavirusa i nedostatno procjepljivanje, uz visoke postotke novozaraženih.

Aktualna vlast očekuje izbore ističući argumente o ekonomskom napretku, pomoći države gospodarstvu i građanima u vrijeme pandemije od oko 8,5 milijardi eura, gradnji infrastrukture – autocesta i pruga, te otvaranju brojnih tvornica i velikim stranim ulaganjima.
Oporba pak ulazi u kampanju na valu snažne potpore tijekom nedavnih ekoloških protuvladinih prosvjeda. Uvjerena je da će vladajući naprednjaci izgubiti znatan dio birača zbog brojnih afera, netransparentnih državnih projekata, bahatosti u kontroliranim medijima i „dužnosničke kampanje“ u kojoj se stranački privatiziraju državni interesi.

Ispitivanja javnog mišljenja potkraj prošle godine i koncem siječnja i dalje pokazuju visoki rejting Vučića i njegove Srpske napredne stranke, ali su unutar oporbenog korpusa sve glasniji optimizam i samouvjerenost da se u travnju može okončati Vučićeva desetogodišnja dominacija.
Oporba taj optimizam djelomice temelji i na odnosu glasova na referendumu o ustavnim promjenama u pravosuđu, održanom 16. siječnja, koji vidi i kao omjer sklonosti vlasti ili njezinim oponentima, poglavito u Beogradu.

Unatoč pozivima i lobiranju državnih dužnosnika i vladajućih stranaka, uz malu izlaznost, tek nešto više od 30 posto upisanih s pravom glasa, na referendumu je za „ne“ glasalo 39,38 posto birača, a „da“ je zaokružilo 59,59 posto.

To čini statističku razliku od oko 400.000 glasova za koju oporba pojednostavljeno ocjenjuje da je dostižna na dan izbora. No, ta matematika donijet će svakako drukčiji omjer glasova jer će izlaznost biti veća od referendumskih 30,56 posto.

Oporba zauzima startne pozicije za izbore

Optimizam oporbe posebno se odnosi na Beograd, gdje Vučić i naprednjaci sve lošije stoje i zbog brojnih neriješenih afera gube nekad uvjerljivu potporu.
Ankete pak pokazuju da trećina građana Srbije, njih 33 posto, neće izaći na izbore, 16 posto ih je neodlučno, a da će glasati najavljuje 51 posto.
Nakon što je u lipnju 2020. oporba bojkotirala parlamentarne izbore zbog neravnopravnih uvjeta, nedostupnih i kontroliranih medija te nepovoljnih zakonskih rješenja, Vučić je uspio osvojiti parlament dvotrećinskom većinom i komotno spojiti izvršnu i zakonodavnu vlast.
Sada, dva mjeseca uoči najavljenih izbora, premda i dalje prilično heterogena, oporba već zauzima startne pozicije u više grupacija - od konzervativno-desnih do centra i zeleno-lijeve koalicije, ne dvojeći kao ranije hoće li izići „na crtu“ Vučiću i njegovim koalicijskim partnerima.
Zasad jedino dostupno javno mišljenje iz posljednjeg tjedna u siječnju pokazuje da Vučić i SNS imaju potporu 55,6 posto birača, a njegov koalicijski partner Ivica Dačić i socijalisti (SPS) 9,2 posto.

Vodeća oporbena koalicija, koju čine Stranka slobode i pravde Dragana Đilasa, Narodna stranka Vuka Jeremića, Demokratska stranka Zorana Lutovca te nekoliko građanskih pokreta i sindikata, po toj anketi bi mogla računati na 13,3 posto glasova.
Preko izbornog praga od tri posto moglo bi prijeći ukupno pet ili šest stranaka i koalicija, pokazuje siječanjsko istraživanje uoči skorog početka kampanje.
Izvanredni parlamentarni izbori trebali bi, kako se očekuje, biti raspisani sredinom veljače.

Oporba i dalje u lošijoj izbornoj poziciji od vlasti

U izbornu utrku se ulazi unatoč nedostatnim uvjetima koje su oporbene stranke pokušavale popraviti i izboriti u pregovorima i izravno s vlastima i uz posredovanje europarlamentaraca. To se prije svega odnosi na pristup medijima i nadzor nad provođenjem izbora, podršku izbornim listama, zakone kojima se sprječava "dužnosnička" kampanja, političko financiranje.
Do željenog poboljšanja izbornih uvjeta ipak nije došlo, a u borbi za poštene i demokratske izbore oporba će, kako se procjenjuje, morati angažirati oko 17.000 kontrolora na biračkim mjestima diljem Srbije.

Posljednji, prošlotjedni posjet izaslanstva EP-a, koje je sudjelovalo u pregovorima, okončan je ocjenom da u Srbiji “ima pozitivnog napretka pred izbore”, ali se kasni s dogovorenim mjerama.

Međunarodna zajednica pratiti će ove izbore koji vidi kao “još jedan test za Srbiju, za bolji život građana, demokraciju i slobodu medija”, poručila je članica izaslanstva EP-a Slovenka Tanja Fajon.

Traži se jak oponent Vučiću

Dok Vučić najavljuje povlačenje s čela SNS-a poslije izbora, oporba za predsjedničke izbore pokušava naći dovoljno dobrog i općeprihvatljivog kandidata koji bi mu pobjedom u drugom krugu uskratio drugi mandat šefa države.
U najjačoj oporbenoj koaliciji SSP-DS-Narodna stranka odlučili su se, premda nategnutim konsezusom, za nekadašnjeg načelnika Glavnog stožera Vojske Srbije (VS) generala Zdravka Ponoša, bivšeg pomoćnika ministra vanjskih poslova Srbije, te šefa ureda predsjedatelja Opće skupštine UN-a Vuka Jeremića, danas vođe Narodne stranke.

Ponoša su vladajući već „dočekali na nož“ tvrdeći da je loše upravljao VS-om, dok mu se u provladinim medijima i na društvenim mrežama ofenzivno i organizirano spočitava kandidatura. Tvrdi se kako je „nemoralno“ što, kao rođeni Kninjanin, ima hrvatsku putovnicu, a da želi mjesto predsjednika Srbije.
Vođa radikala (SRS), Vojislav Šešelj, čija stranka izbjegava kritizirati aktualnu vlast i po anketama je ispod izbornog praga, Ponoša optužuje da je „izdajnik“ i „NATO špijun“ s putovnicom Hrvatske.

Iz oporbenog korpusa objavljene su i kandidature čelnika konzervativne Demokratske stranke Srbije Miloša Jovanovića u ime koalicije NADA, te vođe pokreta Dveri Boška Obradovića, čiji su politički narativi dominatno nacionalni i euroskeptični, uz izričito osporavanje državnosti Kosova.

Vlast želi umanjiti razmjere ekološkog ustanka
Bitnu ulogu na oporbenoj sceni imat će i zelena koalicija MORAMO, proizišla iz pokreta Ekološki ustanak, koji je masovnim prosvjedima i blokadama cesta uspio od Vlade iznuditi povlačenje sporazuma i dozvola rudarskoj kompaniji „Rio Tinto“ za eksploataciju litija.
Iz te koalicije, međutim, optužuju vlast da je formirala desetke udruga i organizacija koje u svom imenu imaju „zeleni“, „ekološki“ i „pokret“ kako bi se, nastojeći zbuniti birače, razvodnio utjecaj autentičnog ekološkog ustanka i umanjio izborni kapacitet njihove koalicije MORAMO. Ova koalicija je formirana krajem prosinca i ne pokazuje se u ovim anketama.
U iščekivanju raspisivanja izbora, unutar oporbe vladaju sve snažnije uvjerenje i optimizam da će Vučić i naprednjaci izgubiti vlast u Beogradu.
Vjeruje se da će, umjesto aktualne garniture opterećene brojnim aferama, SNS u srbijanskoj prijestolnici ponuditi izbornu listu predvođenu nekadašnjim vaterpolskim reprezentativcem i gradonačelnikom Novog Beograda Aleksandarom Šapićem. On je svoj Srpski patriotski savez (SPAS) pridružio naprednjacima i postao potpredsjednikom SNS-a.
Izvanredni parlamentarni izbori i lokalni izbori u pojedinim gradovima bit će, kako je najavio predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, raspisani 15. veljače, a predsjednički najvjerojatnije 2. ožujka.
Prije raspisivanja očekuje se i izmjena nekoliko zakona - o financiranju političkih aktivnosti, o izboru narodnih zastupnika, te zakona o sprječavanju korupcije, koji bi trebali izbalansirati uvjete za poštene i demokratske izbore.

Tagovi: Zdravko Ponoš, Aleksandar Vučić, Tanja Fajon, Boško Obradović, Vuk Jeremić
PROČITAJ I OVO
Sunak smijenio Nadhima Zahawija s mjesta predsjednika Konzervativne stranke
SMJENA
Sunak smijenio Nadhima Zahawija s mjesta predsjednika Konzervativne stranke
LONDON - Premijer Velike Britanije Rishi Sunak popustio je pod pritiskom u nedjelju otpustivši predsjednika Konzervativne stranke Nadhima Zahawija, koji se suočio s kritikama zbog svojih ličnih poreznih aranžmana.
Žigmanov: U Beogradu i Zagrebu sazrela svest o institucionalnim oblicima komunikacije
SRBIJA-HRVATSKA
Žigmanov: U Beogradu i Zagrebu sazrela svest o institucionalnim oblicima komunikacije
BEOGRAD - Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov ocenio je danas da je i u Beogradu i Zagrebu sazrela svest o potrebi saradnje kada su u pitanju institucionalni oblici komunikacije Srbije i Hrvatske.
Vlada o aferi Smradex: Premijer se informirao, ali nije utjecao na odluke
REAKCIJE
Vlada o aferi Smradex: Premijer se informirao, ali nije utjecao na odluke
ZAGREB - Vlada je odgovorila na na pisanje Telegrama kako je softver, zbog čije nabavke bivšu ministricu Žalac sada čeka suđenje, 27. travnja 2017. prezentiran osobno premijeru Plenkoviću.
Umirovljeni general pobijedio na predsjedničkim izborima u Češkoj
ČEŠKA
Umirovljeni general pobijedio na predsjedničkim izborima u Češkoj
PRAG - Umirovljeni general Petr Pavel pobijedio je na predsjedničkim izborima u Češkoj. Nakon 93 posto prebrojanih glasačkih listića, on je u drugom krugu izbora dobio 57,4 posto glasova, dok je njegov protukandidat, bivši premijer i milijarder Andrej Babiš dobio 42,6 posto, prenosi francuska novinska agencija AFP, češka Priopćio je Zavod za statistiku.
Završena istraga o nestanku jahte Irina VU; evo što je policija otkrila
ISTRAGA
Završena istraga o nestanku jahte Irina VU; evo što je policija otkrila
ZAGREB - Policija je objavila da je završena istraga o nestanku jahte Irina VU. Riječ je o jahti u vlasništvu bivše supruge ruskog oligarha Ališera Usmanova, bliskog prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE