Šmit: Zabrana privatne prakse liječnicima je užasna ideja

Govoreći o radu liječnika i u privatnim klinikama, Šmit je istaknula da to nije zabranjeno.

“To nije zabranjeno niti se radi o kakvoj protuzakonitoj aktivnosti. Rad za privatnika je definiran Pravilnikom. Je li on dobar ili ne, možemo raspravljati. Poštujući izvršenost posla kroz vremensko kadrovske normative, smatram da bi svaki liječnik trebao dobiti dozvolu za dopunski rad”, kazala je Šmit i dodala:

“Zašto bi, u trenutku kad Hrvatskoj očajno nedostaje liječnika, itko zabranio liječniku da svojim radom kod privatnika smanjuje liste čekanja? Pa ti će ljudi ionako negdje morati po uslugu. Ako su voljni ići privatniku, zašto onemogućavati tako nešto? Nije mi jasna ta agenda. Zabranimo li liječnicima da rade dodatno privatno, gomilat će se liste čekanja u javnozdravstvenom sustavu. Slažem se da treba kontrola kako ne bi bilo zlouporabe sustava, ali zabrana rada? Pa užas. Što je sljedeće? Kugla oko noge u javnom sustavu i rad do iznemoglosti? Zašto je profesorici Zadravec tek sada zasmetao rad liječnika kod privatnika, sada kada je u pitanje došao njen položaj, možemo samo nagađati.”

Liječnicima je zakonski dozvoljen rad i u privatnim klinikama, a Šmit je komentirala i što bi se dogodilo da im se to zabrani.

“Zamislimo na trenutak situaciju da se doista zabrani dvojni rad liječnicima. Što dobivamo? Pacijenti imaju manje dostupnu privatnu uslugu, gdje jedan određeni broj želi dobivati zdravstvenu uslugu. Povećavaju se liste čekanja u javnom sustavu i kod manjeg broja potpuno privatnih ustanova. Raste nezadovoljstvo liječnika u javnom sustavu jer pritisak zbog gomilanja listi čekanja raste”, rekla je Šmit za Index te dodala:

“Određeni broj liječnika daje otkaz u javnom sustavu jer više ne može izdržati pritisak i odlazi ili privatno ili izvan Hrvatske. Želimo li doista tako nešto? To je uvod u potpuni raspad javnog sustava. Umjesto da dopunski rad postoji isto onako kako funkcionira i u drugim europskim zemljama? Zašto je kod nas sve komplicirano kad može biti jednostavno?”

Komentirala je i dolazi li do dužih listi čekanja u bolnicama zbog rada liječnika i u privatnim zdravstvenim ustanovama.

“Naprotiv, smatram da bi one bile duže da nema tog rada. Svi bi onda još više zatrpavali javni sustav. Zakon ponude i potražnje”, tvrdi Šmit.

Čelnica HUBOL-a komentirala je i koliko iznose prosječne plaće liječnika.

“Školovanje bolničkog specijalista traje pet godina (po starom sustavu 4 + 2 za subspecijalizaciju) nakon šest godina medicinskog fakulteta. Nekad je tu bio i pripravnički staž od godine dana. Znači, danas 11 godina medicinske izobrazbe da biste dobili neurologa, kirurga, kardiologa, dermatologa. Osnovna plaća specijalista je 12.500 kn. Neka svatko procijeni za sebe je li to dostatna plaća za takvu odgovornost i toliko dugu izobrazbu”, rekla je.

Dodala je da “specijalist anesteziolog u Austriji dobiva osnovnu plaću 8000 eura bruto” te je navela zbog kojih razloga liječnici odlaze.

“Liječnici ne odlaze prvenstveno zbog plaće, nego zbog neuređenog sustava i neadekvatnih mogućnosti napredovanja i edukacije. Brojne ankete koje su rađene na tu temu došle su do istih spoznaja. Plaća je negdje na trećem mjestu. To treba imati na umu”, kazala je.

“Naši kolege u zemljama EU bez problema rade u javnom i privatnom sektoru. Samo je kod nas odjednom to postalo pitanje “nacionalne sigurnosti”. Glupost”, dodala je Šmit.

Dijana Zadravec je smijenjena s čela Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, a Šmit smatra da bi se “određeni broj ljudi vratio kada bi im se garantiralo da prof. Zadravec neće biti vraćena na mjesto predstojnice ili izabrana na mjesto ravnateljice”.