Freimann je profesorica je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i Miroslavu Škori bila je sumentorica na doktorskoj disertaciji, dok je ona sama doktorirala ekonomiju sreće.
"Spoj je to ekonomije i psihologije, kojim se svjetski ekonomisti bave već više od četrdeset godina. Ministarstva sreće već postoje, primjerice u Butanu, gdje su odavno shvatili da BDP nije indikator kvalitete života i blagostanja u državi, govori za Večernji list Anita Freimann koja je, kao moguća buduća ministrica sreće objasnila na koji bi način njezin resor funkcionirao.
"Osnovna mu je ideja da “filtrira i bude neovisno. Konkretno, jedna od glavnih značajki tog tijela, bilo da se ono zvalo ministarstvo sreće ili zadovoljstva, bilo da to na kraju bude agencija, jest da onemogućuje odluke koje smanjuju kvalitetu života", govori Anita Freimann pa kao primjer spominje otvaranje tvornica u naseljenim područjima.
Dođe li do takvog plana, ministarstvo sreće bavit će se time koliko su ljudi koji žive u blizini te buduće tvornice uopće sretni time što ona dolazi na njihov teritorij. Naglasak će biti i na edukaciji, govori doktorica sreće, a imat će ulogu i u podizanju važnosti emocija te sudjelovanju ljudi u civilnom društvu.
Puls građana, ističe Freimann, bit će najvažniji.
"Građani će dobiti priliku izražavati svoje mišljenje, odnosno pitat će ih se o politici i inače, ne samo na izborima. To se može, primjerice, putem aplikacija, pogotovo na lokalnim razinama, gdje ljudi jasno mogu izraziti slažu li se s određenim političkim odlukama vlasti ili ne", objašnjava Anita Freimann pa dodaje kako će stalne otvorene javne rasprave te referendumi biti normalni ako upravo Domovinski pokret 5. srpnja osvoji većinu.
Osim jesu li zadovoljni politikom, Hrvate bi se pitalo i jesu li sretni s odnosima među ljudima, zaposlenjem, prijateljima, a prije svega, Domovinski pokret napravio bi analizu kvalitete života.
