Rudan: Nisam zagoravao tvrdi lockdown, samo sam objašnjavao

Znanstvenik Igor Rudan ne osjeća se pogođeno ni uvrijeđeno kada je riječ o govoru mržnje kojemu je izložen zajedno sa svojim kolegama. Gostujući u RTL Direktu rekao je kako je jako puno radio po Africi, Južnoj Americi i Jugoistočnoj Aziji gdje su tražili neke društvene promjene kako bi se pomoglo javnom zdravstvu.

- Vi uvijek nekoga time, ili barem ako ga ne ugrožavate, onda će se osjetiti ugrožen, počet će vam na neki način podmetati razne stvari. Imao sam to iskustvo, međutim kolege koje pretežno rade u laboratorijskim uvjetima, oni nisu. Tako da su malo više možda zatečeni. Mene to nije iznenadilo', rekao je znanstvenik Igor Rudan koji radi na Sveučilištu u engleskom Edinburghu.

Ističe kako neki prate što pišu znanstvenici, drže se jednog ili više njih, a da znanstvenici moraju govoriti ono što je znanstvena istina.

- Ne možemo govoriti ništa drugo, a na početku puno toga nije bilo jasno. Znanost napreduje tako da postavi niz hipoteza i onda skuplja informacije i malo po malo i neke hipoteze postaju jasnije, a neke manje, i otpadaju. Tako znanost funkcionira. Međutim to nije bilo kompatibilno s medijima, jer mediji su htjeli odmah sve odgovore, a s druge strane treba vremena. Zanimljiva je znanost jer je sve više konsolidirana kako vrijeme odmiče. Sve smo više slični u onome što govorimo i sve se više slažemo. Međutim, zbog tih nejasnoća na početku, neki ljudi su se okrenuli alternativnim istinama, nastavlja ovaj znanstvenik.

Rudan je, između ostaloga, rekao kako je na redu za cijepljenje, ali je prebolio covid pa čeka da prođe malo vremena.

- Mogao sam i gore proći. Neću se žaliti, odgovorio je na upit kako je prošao covid.

Rudan objašnjava kako je situacija s pandemijom jedna od najkompliciranijih s kojima su se mediji morali nositi.

- Toliko je tu hipoteza, stalno novih momenata i stalno izviru neke nove priče. Cjepivo bi načelno, da se virus nije mijenjao, da nije mutirao, sada kad smo procijepili 70 posto svjetske populacije bilo rješenje. Iako čak ni tada ne bi znali da li bi virus skočio na neke životinje. Možda bi se našao neki drugi rezervoar pa bi u njima slobodno mutirao, pa se vratio. Zanimljivo je, već imamo dovoljan broj kritičnih slučajeva, da su se ti sojevi počeli događati i oni mogu biti opasni na 3 načina. Da se puno brže šire nego prije, to je britanski soj, ali on je osjetljiv na cjepiva. Njega ćemo se riješiti. Dok se on brzo širi, on drži ove ostale podređenima. Kad se njega riješimo cjepivom, iskočit će nam neki novi problem. Ta dva problema mogu biti da je ubojitiji, što zasad imamo naznake kod britanskog soja ili da je rezistentan na ljudski imunitet. Ti nas najviše brinu.', objašnjava Rudan što ga zabrinjava u pandemiji.