Razlog kaosa u SAD-u: Afroamerikanci i dalje građani drugog reda

"Želim da znate da je vaš život važan, da su vaši snovi važni", rekao je bivši američki predsjednik u video obraćanju demonstrantima u srijedu navečer. Oni ne prestaju s prosvjedima čiji je povod policijsko nasilje koje se okončalo smrću Afromerikanca Georgea Floyda. Mnogi Afroamerikanci u Sjedinjenim Državama ne vjeruju da su važni i da mogu ostvariti svoje snove. Na masovnim prosvjedima ljudi svih boja u igri je puno veći zalog od policijskog nasilja. Radi se o uklanjanju rasizma i socijalne nejednakosti kao njegove posljedice.

Ali zar višestoljetna diskriminacija nije prevladana? Od usvajanja Zakona o građanskim pravima iz 1964. godine, crni Amerikanci izjednačeni su s bijelcima, a "rasna segregacija" je postala nelegalna. Mnogi programi inicijative pod nazivom "Afirmativna akcija” trebali bi kompenzirati nedostatke s kojima se nosi crnačka populacija u ovoj zemlji, na primjer kod upisa studija. Ali do danas je bijela većinska populacija u SAD-u u prosjeku bogatija, obrazovanija i zdravija.

Tijekom proteklih deset godina je "median” zarada (op.red.: median je srednja statistička vrijednost koja preciznije odražava stvarno stanje od prosječne vrijednosti) afroameričkog stanovništva u Sjedinjenim Državama bila od 20 do 25 posto niža od prihoda koje ostvaruju bijelci. Razlog tome nije što postoje super bogati bijelci poput multi-milijardera Billa Gatesa ili Jeffa Bezosa. Takozvani median dohodak pokazuje koliko je domaćinstava iznad ili ispod srednje razine zarade.

Samo mali broj Afroamerikanaca iz siromašnih obitelji uspijeva izbjeći ovu situaciju: 50 posto manje Afroamerikanaca čiji su roditelji po zaradi na donjoj petini ljestvice uspijeva prijeći u skupinu s višim dohotkom u odnosu na djecu bijelaca. To je pokazalo istraživanje instituta Brookings. Zašto je to tako, iako su ukinute zakonske razlike i nejednakosti?

"Postoji čitav niz zakona i pravnih praksi koji imaju negativniji utjecaj na Afroamerikance nego na ostale skupine stanovništva", kaže Christian Lammert, politolog s Instituta John F. Kennedy na Slobodnom sveučilištu u Berlinu. "To uključuje provedbu zakona, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu."

Taj strukturni rasizam ima dugu tradiciju u SAD-u, kaže Lammert. Kada je vlada 1935. uvela socijalno osiguranje, izuzela je poljoprivredne radnike, poslugu i povremeno zaposlene. Sve su to bila zanimanja s malim primanjima u kojima su crnci bili nerazmjerno mnogo zastupljeni.

Lammert kao aktualni primjer ističe Zakon o borbi protiv uživanja narkotika.

"Prijestupi vezani za drogu koju primarno konzumiraju crnci kažnjavaju se mnogo strože nego što je to slučaj s dizajnerskim drogama, koje se pretežno koriste na Wall Streetu." Ovo je važan razlog zbog kojeg kod crnačkog stanovništva postoji tri puta veća vjerojatnost da će završiti u zatvoru nego bijelci - što utječe na obrazovne mogućnosti i napredovanje u karijeri.

Situacija je slična i u zdravstvenoj politici: u Sjedinjenim Državama ne postoji opće zdravstveno osiguranje. Samo oni koji dobro zarađuju ili imaju fer-poslodavca zdravstveno su osigurani. U 2018. godini, prema studiji zaklade Kaiser Family Foundation, 11,5 posto Afroamerikanaca nije imalo zdravstveno osiguranje. Kada su u pitanju bijelci, 7,5 posto njih nije bilo zdravstveno osigurano. Uz to, američki zdravstveni sustav je među najskupljima na svijetu. Do dvije trećine osobnih bankrota u Sjedinjenim Državama posljedica je troškova za liječenje, a crne Amerikance to više pogađa nego bijele.

Iako je „rasna segregacija" službeno zabranjena, ona i dalje postoji: Afroamerikanci i dalje često žive u zajednicama bez bijelaca, a bijelci samo s bijelcima. "Zdravstvena zaštita mnogo je lošija u zajednicama s crnačkim stanovništvom nego u zajednicama pretežno naseljenim bijelcima", objašnjava Lammert. Situacija je slična i u školama: "Suština je da je kvaliteta školske nastave u crnačkim četvrtima znatno lošija nego kod bijelaca. U skladu s time, šanse crnaca na tržištu rada su manje." Razlike u zaradi među etničkim skupinama u SAD-u su istovremeno i uzrok i posljedica njihovog lošijeg položaja u društvu.

Ali stanovanje, zdravlje i obrazovanje povezani su i na druge načine, kaže Lammert:

"Crnačko stanovništvo često živi na područjima s velikim zagađenjem zraka, tamo gdje mogu kupiti manje zdravu hranu, a često se hrane i smrznutom Fast Food hranom." To je glavni razlog što su češće podložni kroničnim bolestima. Odrasli Afroamerikanci pate od dijabetesa gotovo dvostruko češće nego bijelci. Stečeni oblik tipa 2 - ima ga oko 95 posto dijabetičara - obično nastaje kao rezultat nepravilne prehrane i javlja se sve češće u neobrazovnim i siromašnim klasama.

U prosjeku lošije zdravstveno stanje se odražava i na životni vijek: prema službenim podacima Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku, zdravstveno stanje bijelaca je bolje nego kod Afroamerikanaca i prosječni životni vijek bijelaca duži je za četiri godine. U pandemiji COVID-19 - zbog slabijeg zdravlja, lošije zdravstvene zaštite ili zato što si jednostavno ne mogu priuštiti odlazak na posao – umrlo je nadprosječno više Afroamerikanaca nego bijelaca.