GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Razlog kaosa u SAD-u: Afroamerikanci i dalje građani drugog reda

Razlog kaosa u SAD-u: Afroamerikanci i dalje građani drugog reda
NA MARGINAMA DRUŠTVA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.06.2020 / 09:51
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
NEW YORK - Kontinuirana diskriminacija Afroamerikanaca glavni je razlog masovnih prosvjeda u SAD-u koji su uslijedili nakon ubojstva Georgea Floyda. Još uvijek postoje zakoni koji potiču nejednakost.

"Želim da znate da je vaš život važan, da su vaši snovi važni", rekao je bivši američki predsjednik u video obraćanju demonstrantima u srijedu navečer. Oni ne prestaju s prosvjedima čiji je povod policijsko nasilje koje se okončalo smrću Afromerikanca Georgea Floyda. Mnogi Afroamerikanci u Sjedinjenim Državama ne vjeruju da su važni i da mogu ostvariti svoje snove. Na masovnim prosvjedima ljudi svih boja u igri je puno veći zalog od policijskog nasilja. Radi se o uklanjanju rasizma i socijalne nejednakosti kao njegove posljedice.

Ali zar višestoljetna diskriminacija nije prevladana? Od usvajanja Zakona o građanskim pravima iz 1964. godine, crni Amerikanci izjednačeni su s bijelcima, a "rasna segregacija" je postala nelegalna. Mnogi programi inicijative pod nazivom "Afirmativna akcija” trebali bi kompenzirati nedostatke s kojima se nosi crnačka populacija u ovoj zemlji, na primjer kod upisa studija. Ali do danas je bijela većinska populacija u SAD-u u prosjeku bogatija, obrazovanija i zdravija.

Tijekom proteklih deset godina je "median” zarada (op.red.: median je srednja statistička vrijednost koja preciznije odražava stvarno stanje od prosječne vrijednosti) afroameričkog stanovništva u Sjedinjenim Državama bila od 20 do 25 posto niža od prihoda koje ostvaruju bijelci. Razlog tome nije što postoje super bogati bijelci poput multi-milijardera Billa Gatesa ili Jeffa Bezosa. Takozvani median dohodak pokazuje koliko je domaćinstava iznad ili ispod srednje razine zarade.

Samo mali broj Afroamerikanaca iz siromašnih obitelji uspijeva izbjeći ovu situaciju: 50 posto manje Afroamerikanaca čiji su roditelji po zaradi na donjoj petini ljestvice uspijeva prijeći u skupinu s višim dohotkom u odnosu na djecu bijelaca. To je pokazalo istraživanje instituta Brookings. Zašto je to tako, iako su ukinute zakonske razlike i nejednakosti?

"Postoji čitav niz zakona i pravnih praksi koji imaju negativniji utjecaj na Afroamerikance nego na ostale skupine stanovništva", kaže Christian Lammert, politolog s Instituta John F. Kennedy na Slobodnom sveučilištu u Berlinu. "To uključuje provedbu zakona, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu."

Taj strukturni rasizam ima dugu tradiciju u SAD-u, kaže Lammert. Kada je vlada 1935. uvela socijalno osiguranje, izuzela je poljoprivredne radnike, poslugu i povremeno zaposlene. Sve su to bila zanimanja s malim primanjima u kojima su crnci bili nerazmjerno mnogo zastupljeni.

Lammert kao aktualni primjer ističe Zakon o borbi protiv uživanja narkotika.

"Prijestupi vezani za drogu koju primarno konzumiraju crnci kažnjavaju se mnogo strože nego što je to slučaj s dizajnerskim drogama, koje se pretežno koriste na Wall Streetu." Ovo je važan razlog zbog kojeg kod crnačkog stanovništva postoji tri puta veća vjerojatnost da će završiti u zatvoru nego bijelci - što utječe na obrazovne mogućnosti i napredovanje u karijeri.

Situacija je slična i u zdravstvenoj politici: u Sjedinjenim Državama ne postoji opće zdravstveno osiguranje. Samo oni koji dobro zarađuju ili imaju fer-poslodavca zdravstveno su osigurani. U 2018. godini, prema studiji zaklade Kaiser Family Foundation, 11,5 posto Afroamerikanaca nije imalo zdravstveno osiguranje. Kada su u pitanju bijelci, 7,5 posto njih nije bilo zdravstveno osigurano. Uz to, američki zdravstveni sustav je među najskupljima na svijetu. Do dvije trećine osobnih bankrota u Sjedinjenim Državama posljedica je troškova za liječenje, a crne Amerikance to više pogađa nego bijele.

Iako je „rasna segregacija" službeno zabranjena, ona i dalje postoji: Afroamerikanci i dalje često žive u zajednicama bez bijelaca, a bijelci samo s bijelcima. "Zdravstvena zaštita mnogo je lošija u zajednicama s crnačkim stanovništvom nego u zajednicama pretežno naseljenim bijelcima", objašnjava Lammert. Situacija je slična i u školama: "Suština je da je kvaliteta školske nastave u crnačkim četvrtima znatno lošija nego kod bijelaca. U skladu s time, šanse crnaca na tržištu rada su manje." Razlike u zaradi među etničkim skupinama u SAD-u su istovremeno i uzrok i posljedica njihovog lošijeg položaja u društvu.

Ali stanovanje, zdravlje i obrazovanje povezani su i na druge načine, kaže Lammert:

"Crnačko stanovništvo često živi na područjima s velikim zagađenjem zraka, tamo gdje mogu kupiti manje zdravu hranu, a često se hrane i smrznutom Fast Food hranom." To je glavni razlog što su češće podložni kroničnim bolestima. Odrasli Afroamerikanci pate od dijabetesa gotovo dvostruko češće nego bijelci. Stečeni oblik tipa 2 - ima ga oko 95 posto dijabetičara - obično nastaje kao rezultat nepravilne prehrane i javlja se sve češće u neobrazovnim i siromašnim klasama.

U prosjeku lošije zdravstveno stanje se odražava i na životni vijek: prema službenim podacima Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku, zdravstveno stanje bijelaca je bolje nego kod Afroamerikanaca i prosječni životni vijek bijelaca duži je za četiri godine. U pandemiji COVID-19 - zbog slabijeg zdravlja, lošije zdravstvene zaštite ili zato što si jednostavno ne mogu priuštiti odlazak na posao – umrlo je nadprosječno više Afroamerikanaca nego bijelaca.

Tagovi: prosvjedi u SAD-u, George Floyd, Zakon o borbi protiv uživanja narkotika, Christian Lammert, Institut John F. Kennedy, Afroamerikanci, crnci,
PROČITAJ I OVO
Dodik: Pozivam Parlament BiH da ugasi OHR i protjera strance ili se RS povlači iz odlučivanja
PRIJETNJE
Dodik: Pozivam Parlament BiH da ugasi OHR i protjera strance ili se RS povlači iz odlučivanja
BANJA LUKA - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik predložio je tokom današnjeg obraćanja u Narodnoj Skupštini RS-a način kako da se "relaksira" situacija u Bosni i Hercegovini. Pozvao je Parlamentarnu skupštinu BiH da ugasi međunarodne institucije u zemlji ili slijede kontramjere.
Dva vukovarska heroja među nositeljima lista Domovinskog pokreta
LISTE
Dva vukovarska heroja među nositeljima lista Domovinskog pokreta
ZAGREB - Domovinski pokret zajedno s političkim partnerima danas je predao kandidacijske liste za Hrvatski sabor. Nositelje lista predstavio je predsjednik Domovinskog pokreta i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.
Milanović još jednom žestoko napao Plenkovića
ŽESTOKO
Milanović još jednom žestoko napao Plenkovića
ZAGREB - Predsjednik Zoran Milanović oglasio se na Facebook profilu i komentirao posljednji istup premijera Andreja Plenkovića.
Plenković predstavio HDZ-ov program i izborne liste, ima iznenađenja
HDZ
Plenković predstavio HDZ-ov program i izborne liste, ima iznenađenja
ZAGREB - Predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavio je izborni program i liste s imenima kandidata.
Jandroković: Milanovićeve izjave o Turudiću su opasne
REAKCIJE
Jandroković: Milanovićeve izjave o Turudiću su opasne
ZAGREB - "S takvim stvarima se ne igramo, imali smo iskustva da su se dogodila već ubojstva gdje su žrtve bile javne osobe."
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE