Puhovski o izborima u srpnju: Prvo treba raspustiti Stožer pa tek onda Sabor

Sugovornici Novog lista  slažu se da bi izbori u srpnju bili najracionalniji i najrealniji, no u narednih desetak dana tu će odluku u prvom redu pažljivo morati odvagnuti sama Vlada i premijer Andrej Plenković, mada formalnu odluku donosi predsjednik Republike.

Je li bolje da se ti izbori održe što prije, ima li mogućnosti da se s nastavkom korona-krize na kraju ipak odgode van ustavnih rokova, dakle do 2021. godine ako se Sabor ne raspusti odmah, tko u tom slučaju preuzima odgovornost upravljanja u svoje ruke, kako će se moći voditi kampanja, na koji način će se uopće glasati, posebno u dijaspori, što odgovara kojoj stranci i, na koncu svega, koliko dugo se nakon izbora može produžiti konstituiranje vlasti te koje opasnosti i u tome leže - sve su to pitanja koja se nameću u ovoj situaciji.

Kako je poznato, predsjednik Sabora Gordan Jandroković praktički je potvrdio razmišljanja šefa HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića da je najbolje da se izbori održe na ljeto, ili da ih ove godine uopće ne bude.

- Da bismo išli na izbore moraju biti zadovoljena dva uvjeta, moramo ih održati u ustavnom roku i epidemiološka situacija mora biti takva da se oni mogu održati na način budu demokratski i da postoje uvjeti. Ako će situacija biti takva da se mogu održati u prvoj polovici ljeta, rekao bih u srpnju, onda bi ta odluka mogla biti donesena. Ako će zaista biti točna procjena da će u jesen krenuti drugi val epidemije, a to ne govore samo hrvatski stručnjaci, tada bismo se doveli u situaciju da, ako izbore ne održimo u prvom dijelu ljeta, moglo bi se dogoditi da ih uopće ne možemo održati i onda bismo u 12. mjesecu, kada je ustavni rok za novi Sabor, došli u situaciju da ovaj saziv produžuje mandat, i to se čini dvotrećinskom većinom. Čini mi se da je SDP-ov plan upravo taj i o tome treba javno govoriti i reći - vjerojatno žele izbjeći izbore jer se boje rezultata i da u dvanaestom mjesecu kao dio dvotrećinske većine postanu dio vlasti. Čini mi se da je to njih plan i zato ustrajno napadaju i agresivno žele izbjeći izbore, rekao je Jandroković ovih dana, i to je, moglo bi se reći, nulta pozicija na kojoj je danas HDZ.

Iz SDP-a, naravno, kažu da se izbori ne mogu održati dok se ne osigura mogućnost okupljanja i sloboda kretanja, stoga je jasno da bi se srpanjski izbori realno mogli odviti na način da se omogući okupljanje minimalno stotinu ljudi na jednom mjestu, a da bi se kampanja, koja bi zbog ustavnih rokova mogla biti kratka i trajati svega 15 dana, većim dijelom mogla preseliti na društvene mreže i u medije, dok bi znameniti »handshaking«, izravan kontakt s građanima, u izborima na »novonormalan« način mogao jednostavno nestati kao relikt vremena prije korone.

To sve zajedno opoziciji, jasno, ne odgovara jer vladajući imaju znatno veću medijsku prisutnost i mogu koristiti državne resurse za prikrivenu kampanju, no oni malu pomoć mogu dobiti u liku predsjednika Republike Zoranu Milanoviću, ako on iskoristi mogućnost da izbore rapiše u maksimalnom roku od 60 dana od raspuštanja Sabora, pa bi u tom slučaju opozicija svakako dobila barem duži period za kampanju i (barem virtualni) kontakt s biračima.

Prema riječima komunikacijske stručnjakinje Ankice Mamić, jasno je da će vlast raspisati izbore kada njoj najviše odgovara, i to nije ništa neobično što ne bi radili i drugi. Ali je činjenica, dodaje, da su vladajući u prednosti u odnosu na oporbu koja po prirodi stvari mora napadati i kritizirati vladajuće, a onda i trpjeti napade da su nacionalni izdajnici jer vlada radi težak posao u teškim vremenima. Održavanje koliko-toliko normalne kampanje zbog toga je jako bitno, ističe ona, i treba trajati najmanje 15 dana, s time da moraju biti dopušteni predizborni skupovi s barem stotinu ljudi.

- Bitna je stavka i novac jer će komunikacija preko medija biti važnija nego ikad prije, a znamo da je SDP u financijskim problemima, a HDZ stranka na vlasti, dodaje. No, osim tehničkih uvjeta za održavanje kampanje, ništa manje bitno nije ni pitanje koje će se teme vjerojatno njome dominirati. Ankica Mamić kaže kako nema sumnje da će se HDZ hvaliti uspjehom u borbi protiv korone i uspješno provedenim mjerama za pomoć gospodarstvu zbog čega im i raste povjerenje među građanima.

- Ovo je prilika da gospodarstvo konačno dođe u prvi plan, a u tome i opozicija ima puno mjesta da poentira ako bude pametna. Može problematizirati rad Vlade oko korone, propitkivati je li ovo zaključavanje bila dobra odluka. Tema će biti i potres u Zagrebu i Milan Bandić od kojeg se HDZ već distancira, iako su sve odluke u Saboru od izbacivanja Mosta iz Vlade donesene zapravo s Milanom Bandićem koji je pravi strateški partner Plenkoviću, a ne HNS - kaže Mamić.

Po njezinom mišljenju se SDP, kaže, na neki način pogrešno predstavlja kao zagovaratelj hitnih izbora.

- Ranije su vikali: izbori odmah, govore to i danas, no mole Boga da to ipak bude što kasnije, jer znaju da je korona-kriza zapravo pomogla rastu rejtinga HDZ-a i Plenkovića. Zato su pomalo nevjerodostojni i mogli bi imati problema zbog toga, kaže ona, no ne misli da bi legitimnost ovakvih izbora po bilo čemu mogla biti upitna.

Politički analitičar prof. Žarko Puhovski nije toliko siguran da je sam HDZ oduševljen terminom za izbore u srpnju, jer to znači da parlament mora biti raspušten već za dva tjedna, no svakako misli da u toj situaciji Nacionalni stožer Civilne zaštite treba pod hitno ukinuti.

- HDZ se sad naprosto počeo kotrljati s ovom medijskom halabukom oko izbora u srpnju, kaže.

- Hrvatska ima gotovo identične rezultate kao i BiH. Bivše socijalističke države bolje izlaze s time na kraj. U zadnjih nekoliko dana je počela okopnjavati ta neka vrsta autoriteta koju je nametnuo Stožer. U ovom trenutku je počelo rasti nezadovoljstvo. Do izbora će negativna tendencija prema HDZ-u rasti, zato termin u srpnju za njih ima smisla. No, ustavni uvjet za raspisivanje izbora i raspuštanje parlamenta, glavni politički uvjet jest - raspuštanje Stožera. Tako dugo dok postoji ta jedna grozna pojava koja se zove Stožer, za koju se ne zna tko su njezine članice i članovi, i koja nam određuje život svakidašnji, a da nema praktički nikakvu kontrolu, tako dugo mi ne možemo imati normalnu predizbornu kampanju sa stajališta elementarne demokratske kulture, kaže Puhovski.

Po njegovom mišljenju, greška SDP-a jest što se nisu odmah obratili Ustavnom sudu jer se, prema njegovom mišljenju, trebalo proglasiti izvanredno stanje.

- Trebalo je kao i u ostalim državama proglasiti izvanredno stanje i onda ga produžavati po potrebi. SDP je u parlamentu propustio na tomu do kraja inzistirati, nego je prihvatio ovaj tip patriotskog modela i onda se ponašaju kao u Socijalističkom savezu.

Njegov je stav da je Miroslav Škoro u ovoj situaciji najviše ugrožen.

- Mogući su izbori u kojima dolazite s maskama i posebnom kontrolom, ali pripreme za izbore, dakle predizborna kampanja ne može biti u takvim uvjetima izvođena. Tu je Škoro doista oštećen, s druge strane njemu to olakšava da ne mora pokazati da zapravo nema programa. Da se išlo u kampanju, možda bi se pokazalo da njegovi sadržaji nisu dovoljno veliki, zaključuje Puhovski.

Bivša premijerka Jadranka Kosor ne misli da je rješenje u blitz-kriegu i brzopletom raspisivanju izbora za srpanj.