Preminuo Zlatko Rendulić, posljednji pilot Jugoslavenskog kraljevskog zrakoplovstva

Rođen je 29. rujna 1920. u Jastrebarskom u Hrvatskoj. Već s 14 godina je završio tečaj jedrenja u Vršcu, a 1940. godine upisao je i završio pilotsku školu Jugoslavenskog kraljevskog zrakoplovstva. Sudjelovao je u Travanjskom ratu, a nakon kapitulacije živio je i radio u Zagrebu do 1943. godine, kada je otišao u partizane.

Nakon odlaska u partizane, poslan je u Italiju u školu za obuku RAF-a za pilota lovca Spitfire. Kad je postignut dogovor sa SSSR-om, poslan je u Grozni sa skupinom pilota na školovanje za pilota jurišnih bombardera Il 2.

Po završetku rata Zlatko Rendulić prešao je put od pilota u operativnoj jedinici zrakoplovstva, povjerenika eskadrile, zatim testnog pilota i pilota-inženjera za ispitivanje zrakoplova u letu u Zrakoplovnom ispitnom centru ( VOC) u Zrakoplovno-tehničkom institutu, zatim pročelnik za aerodinamiku, da bi na kraju postao ravnatelj Instituta.

Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Beogradu 1948. godine, sovjetskoj zrakoplovnoj inženjerskoj akademiji Žukovski, a magistrirao je 1954. na Sveučilištu Cornell i Sveučilištu Michigan. Doktorirao je 1964. na Mašinskom fakultetu u Beogradu. Kao redoviti profesor radio je u Centru za strateške studije Generalštaba JNA.

Bio je odgovoran za projekte zrakoplova G-2 Galeb, J-21 Hawk i J-20 Kraguj. Potom je imenovan u KRV i PVO na mjesto načelnika zrakoplovno-tehničke službe, a od 1972. premješten je u Glavni stožer JNA.

Vojnu karijeru završio je kao general-pukovnik, kao pomoćnik načelnika Glavnog stožera za znanstvena istraživanja. U mirovini je bio od 1. siječnja 1981. Aktivno je letio do 1959. godine, s kratkim stankama. U svojoj karijeri letio je na 47 vrsta zrakoplova.

U intervjuu koji je dao prije nekoliko godina je tvrdio da mu u karijeri nije smetala ni obiteljska vezi s tada Alojzijem Stepincem.

"Moja baka je krsna kuma svim Stepincima, a Alojziju Stepincu bila je direktna kuma. Iskreno, dugo za to nisam ni znao, ali radi toga nisam imao nikakvih problema. Nisam krio da sam Hrvat po nacionalnosti, a znalo se i da su moji preci bili među deset onih koji su vodili Rakovičku bunu, služili kod bana Jelačića", rekao je Rendulić svojevremeno za Večernji list.

Bio je predavač Aerodinamike u jugoslavenskim vojnim školama i dugogodišnji predavač u Centru za strateške studije Generalštaba JNA. Smatra se da je njegov najveći doprinos pobjeda nad konzervativnom strujom u JNA koja je zastupala tezu da je potreban poslušan časnik, a ne pametan.

"Zvuči neskromno, ali sve što se radilo vezano uz zrakoplovstvo bivše države, išlo je preko mene. O mnogim stvarima sam izravno odlučivao ili odgovarao izravno Titu. No, o mnogo toga ni danas ne smijem govoriti javno. Sjećam se primjera kad sam izvješće za moguću kupnju Miragea pisao pred generalom Ulepićem koji je bio zapovjednik JRZ-a. On ga je potom nosio Titu", rekao je Rendulić 2018. godine.

General Rendulić zaslužan je za to što je 1966. godine s profesorima Fakulteta strojarstva i elektrotehnike u Beogradu formirao Višu vojnu zrakoplovnu tehničku akademiju u Žarkovu, u kojoj su se školovali visokoobrazovani stručnjaci za potrebe zrakoplovstva. Iz tog su osoblja, uz tehničke časnike i inženjere koji su radili u operativnim jedinicama RV-a i institutima za popravak, angažirano i znanstveno i stručno osoblje koje se kasnije bavilo dizajnom i modernizacijom naših zrakoplova u Zrakoplovno-tehničkom institutu.

Objavio je više od 20 knjiga iz područja zrakoplovnog inženjerstva i ispitivanja zrakoplova, a njegovi udžbenici iz aerodinamike i teorije leta i dalje su među najboljim radovima na tom polju.

Bio je član Međunarodne zrakoplovne akademije, kao i mnogih zrakoplovnih udruga, uključujući i Udrugu umirovljenih vojnih pilota i padobranaca Srbije (UPVLPS). Nositelj je mnogih ratnih i mirnodopskih odlikovanja.