Postoji li opasnost od Trećeg svjetskog rata?

Nedavno se opasnom činila eskalacija koja se dogodila 20 kilometara od poljske granice - kada su ruske rakete pale u blizini Lviva, u napadu je tada stradalo 35 ljudi. Da su bombe pale nešto zapadnije, iza poljske granice, NATO bi bio pod pritiskom. Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan odmah je upozorio da će Sjedinjene Američke Države "braniti svaki pedalj teritorija NATO-a." NATO granica je crvena linija za Savez, ali on jasno daje do znanja da njegova vojska neće izravno intervenirati u Ukrajini. To bi, procjenjuje se, bio preveliku rizik od sukoba s Rusijom.

Stručnjaci još uvijek ne žele govoriti o mogućem Trećem svjetskom ratu, ali prijetnja postoji već duže vrijeme.

"Ideja da ćemo tamo poslati našu ratnu mašineriju, naše trupe, avione, pilote i tenkove – ne zavaravajmo se - to je Treći svjetski rat", rekao je nedavno američki predsjednik Joseph Biden.

Dakle do "svjetskog rata" s ili bez uporabe nuklearnog oružja, tj. upotrebom konvencionalnog oružja, može itekako doći. Savez bi drugačije reagirao na korištenje taktičkog oružja, koje bi se koristilo u teritorijalno ograničenim ratnim područjima niske ili srednje eksplozivne snage izvan NATO-a, nego u slučaju korištenja strateške nuklearne bombe. No, ako bi se sile poput SAD-a i Rusije odlučile za korištenje atomskog oružja, to bi bio najgori scenarij - rat uništenja koji bi današnji svijet pretvorio u prah i pepeo.

Bi li Putin otišao tako daleko? Dok neki stručnjaci to smatraju blefom, drugi vjeruju da bi bivši agent KGB-a to mogao uraditi.

"Putin ne smije zaboraviti da je NATO također nuklearni savez", rekao je bivši poljski ministar vanjskih poslova i obrane Radek Sikorski.

"On zna da se ne može preživjeti nuklearni rat. Dan u kojem bi Putin posegnuo za nuklearnim oružjem bio bi posljednji u njegovom život", kaže Sikorski.

Njemačko-američki povjesničar Konrad Jarausch radije uspoređuje Putinovu strategiju s 1939. On pokušava "inicirati regionalni sukob, a zatim upozoriti Zapad da će, ako dovoljno masovno reagira, izbiti Treći svjetski rat".

Profesor Stefan Garsztecki s Tehničkog sveučilišta u Chemnitza kaže da automatizam ne postoji.

"Ne mora biti daljnjih razina eskalacije poput 1939., pod uvjetom da se poduzmu masivne protumjere", kaže Garsztecki, misleći na "zamrznute sukobe" u Gruziji i Republici Moldaviji. On vjeruje da bi NATO trebao jasnije definirati crvene linije.

"Ako postoji opasnost da se Kijev i Odesa pretvore u europski Alep, tada će se morati intenzivnije razgovarati o zoni zabrane letova", kaže on.

Rat bi također mogao izmaknuti kontroli. “Često se u povijesti događalo da regionalni sukob poput ovog izazove globalni sukob. Prvi svjetski rat bio je najbolji primjer za to", kaže Sven Lange, zapovjednik Bundeswehrovog centra za vojnu povijest u Potsdamu.

Za svjetski rat, međutim, "doprinos Rusije nije presudan", kaže Lange, već kako se pozicioniraju "dvije velike sile koje imaju globalni karakter - SAD i Kina". Prema njegovoj ocjeni, Peking trenutno za to ne bi mogao imati interesa. "Vjerujem da će podrška Rusiji doći iz Kine, ali ne toliko masovno da bi se time neposredno došlo u sukob sa Sjedinjenim Državama", kaže Lange.

U istočnoj Europi se na stvari ne gleda tako opušteno. Tamo raste nervoza, jer je rat sve bliži. Iako glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg uvjerava: "Jedan za sve, svi za jednog", udari hipersoničnih projektila nedaleko od granice NATO-a tamo izazivaju strah. Posjet američkog predsjednika Bidena Poljskoj ovaj tjedan također je namijenjen smirivanju istočnog krila.

U istočnoj Europi su kritični. Ono što Ukrajina trenutno radi nadilazi samoobranu, kaže Sikorski. Činjenica da se Ukrajinci tako žestoko bore pomaže Zapadu, kaže on. Tako, kako dalje navodi, NATO dobiva više vremena za vlastito odvraćanje. „Ukrajinci nam pokazuju kako se može boriti za Europu i njezine vrijednosti", kaže poljski političar Sikorski.

U istočnoj Europi se vjeruje da bi NATO trebao Ukrajini isporučiti avione tipa MiG, zatvoriti njezin zračni prostor, a da Njemačka mora prestati uvoziti energiju iz Rusije kako bi Putin ostao bez novca za rat. Što je istočnije, to se više vidi kako se bliži eskalacija.

"Svi smo mi već u ovom ratu", rekla je ukrajinska književnica Katja Petrovskaja nedavno za Drugi program njemačke televizije (ZDF).

"Kada naučite historiju, znate da više nema načina da zaustavite ovaj rat ako ne djelujemo radikalno", rekla je ona.

U Njemačkoj se na ovakve prijedloge odgovara hladnom analizom. Najvažnije je "ograničiti sukob u smislu prostora i vremena kako bi se spriječilo njegovo širenje" - smatra Herfried Münkler sa Sveučilišta Humboldt u Berlinu.

Gospođa Petrovskaja se zalaže za suprotno, dodaje.

„To može biti razumljivo s obzirom na strahote u Ukrajini, ali se svodi na razgovor o velikom ratu", kaže on.

Trenutačno ne postoji odgovorna alternativa aktualnim akcijama NATO-a, kaže Münkler za DW.

Ipak, historičari danas vide "mnogo analogija s Drugim svjetskim ratom", posebno kada je riječ o Putinovom djelovanju. Okupljanja naroda koja bi trebala legitimirati priključenje ili invaziju Crvene armije na Poljsku 17. septembra 1939. su "ista mustra koju Putin ponavlja na Krimu i u istočnoj Ukrajini", kaže profesor Stefan Garsztecki s Tehnološkog sveučilišta Chemnitz.

"Hitler je od 1939. godine vodio politiku revizije Pariškog mirovnog poretka, a Putin na sličan način pokušava revidirati posljedice raspada SSSR-a", kaže Herfried Münkler.

Njemački povjesničar ipak upozorava na izravne usporedbe, "jer to stvara jasnoću tamo gdje je (još?)" nema. Hitler je, kaže on, u pozadini imao rasnu ideologiju kakvu trenutno ne prepoznaje kod Putina. Poljski političar Sikorski s druge strane uzvraća: "Putin je poput Hitlera prije Holokausta, ali nakon invazije na Poljsku 1939."