Plenković: Vjerujem u društveni dogovor države i građana oko cijepljenja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se u srijedu u intervjuu za Dnevnik HRT-a na više aktualnih političkih i društvenih tema, među kojima i o cijepljenju, provođenju reformi, posebice u pravosuđu u kontekstu najnovijih uhićenja u Zagrebu.

Također, govorio je i o Nacionalnom programu oporavka i otpornosti te reformama u njegovu sklopu, punjenu proračuna, te o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini (BiH).

Plenković je istaknuo da je cilj cijepljenja steći kolektivni imunitet protiv covida-19, podsjetio da je Vlada osigurala dovoljno cjepiva te je čestitao svim koji su se cijepili, a kojih je među odraslim osobama sada 46,3 posto.

Premijer vjeruje da će se ostvariti postignuti dogovor s poslodavcima i da će se cijepiti do 70 posto zaposlenih u onim tvrtkama koje će tražiti potporu u poslovanju zbog posljedica pandemije.

Nije se složio s novinarskom primjedbom da je riječ o svojevrsnoj neizravnoj prisili za cijepljenje u nekim djelatnostima poput zdravstva, socijale i napose školstva jer, dodao je, rezultati državne mature također pokazuju kolike su prednosti nastave uživo u odnosu na online nastavu.

Poručio je da je cilj cijepljenja osigurati zdravstvenu, ekonomsku i financijsku sigurnost ljudi i to tako da se ohrabri oko 65 posto do 70 posto stanovništva da se cijepe jer su prošle godine preporuke stručnjaka bile da se s 80 posto stječe kolektivni imunitet, a sada s novim varijantama taj postotak i raste.

Nakon godinu i pol krize koja je diljem svijeta odnijela više od 4 milijuna života i 8.233 života u Hrvatskoj imamo rješenje za povratak starom životu i apeliram na sve da ga, ako nemaju neki medicinski razlog, iskoriste, poručio je.

"Svi naši sugrađani su racionalni i pametni. Svjesni su da nas je korona koštala 34 milijarde kuna, da smo lani imali pad od osam posto. Unatoč toma smo zadržali 700.000 radnih mjesta, pomogli više od 120.000 poslodavaca, stali iza privatnoga sektora i radnika na način kako je to jedino mogla država", rekao je Plenković

Istaknuo je kako smo istodobno održali financijsku reputaciju s investicijskim kreditnim rejtingom i idemo prema eurozoni, a uz znatno blaže mjere od mnogih drugih zemalja u kojima su mjere bile restriktivnije, pa se i cijepilo više ljudi.

Željeznice - najveća investicija, ključne borba protiv korupcije i reforma pravosuđa

Vezano uz Nacionalni plan obnove i oporavka premijer je ustvrdio kako nam nitko, uključujući i Europu, ne nameće reforme, već sami znamo da ih trebamo provesti.

Podsjetio je kako je Hrvatska osim covida koji je pogodio cijeli svijet, imala još četiri puta više troškova zbog potresa. Plenković je objasnio da je zato i cijeli Nacionalni plan oporavka i otpornosti koncipiran na programu vlade i Nacionalnoj strategiji čije su pak ključne komponente - gospodarstvo, investicije u svim sektorima vođene logikom zelene i digitalne transformacije i tranzicije.

Kada je pak riječ o najavi otvaranja sto tisuća novih radnih mjesta, premijer je istaknuo da ćemo to i ostvariti u onim sektorima u kojima želimo - od ICT sektora koji u Hrvatskoj ostvaruje fenomenalne rezultate, s ili bez države, više bez države, a i u tradicionalnim, tercijarnim djelatnostima, poput hotelijerstva, ugostiteljstva, turizma, kojima tek sada slijedi pravi oporavak i investicije.

Plenković je podsjetio da je učinjen i ogroman iskorak u energetskom sektoru i prometnoj infrastrukturi pa nam sada, ocijenio je, ostaju samo investicije u željeznici.

Smatra da će se reformama i na tržištu rada, pravosuđu, upravi, zdravstvu, obrazovanju napraviti iskoraci koji će nas učiniti otpornijima na mnoge krize i konkurentnijima.

Premijer se osvrnuo i na aktualna uhićenja u Zagrebu ustvrdivši kako su i ona potvrdila potpunu neovisnost i nepristranost Uskoka i policije.

"Želimo iskorijeniti korupciju i USKOK i policija moraju raditi svoj posao upravo tako kako rade - s tajnim izvidima, bez utjecaja i komentara sa strane", istaknuo je.

Plenković je najavio i izmjene Zakona o kaznenom postupku, Zakona o parničnom postupku zbog učinkovitijega pravosuđe. Smatra da smo, kada je riječ o imenovanju sudaca, standarde neovisnosti doveli do svih europskih standarda, te da će se naći rješenje i za izbor predsjednika Vrhovnoga suda.

Ipak, ocijenio je, sudski procesi traju predugo, iako su u posljednjih 10-ak godina učinjeni veliki iskoraci u smanjenju broja starijih predmeta.

"Moramo biti još brži, a osobito ključni predmeti moraju imati brži epilog", rekao je hrvatski premijer.

O pet godina na čelu HDZ-a i položaju Hrvata u BiH

Za svojih pet godina na čelu HDZ-a Plenković je rekao da su velika čast i odgovornost. Podsjetio je da je nakon što je postao predsjednik HDZ-a rekao da će Hrvatskoj osigurati političku stabilnost koja je ključan preduvjet za razvoj, reforme i normalno funkcioniranje društva.

"HDZ je čvrsto usidren u desnom centru, narodnjačkih, demokršćanskih domoljubnih vrijednosti u partnerstvu s različitim liberalnim strankama i nacionalnim manjinama. U tom smo trokutu formirali i prvu i drugu vladu i na tome ću ustrajati jer mislim da je to dobro i zdravo za hrvatsko društvo", istaknuo je.

Smatra da je to i ključan impuls za budućnost, rekavši kako su sada pred nama tri godine bez izbora što je velika šansa za reforme.

Kada je pak riječ o još jednom mogućem rebalansu proračuna, premijer je podsjetio da je rebalans proračuna bio prije nekoliko tjedana. Izvijestio je da se proračun puni dobro te da Hrvatska narodna banka (HNB) ima novu procjenu rasta.

Premijer se nada i da ćemo dobro iskombinirati mudro i odgovorno ponašanje, pojačati ga cijepljenjem, osigurati ga sa što boljom turističkom sezonom da dođemo na 70 posto rekordne 2019.

Vezano za nedavne izjave predsjednika Zorana Milanovića o položaju Hrvata u BiH, premijer je rekao da u njima nema ništa novo.

Jer, podsjetio je, već godinama je stajalište vlade i HDZ-a da Hrvati, kao jedan od triju konstitutivnih naroda u BiH, moraju biti ravnopravni, te da se moraju poštovati slovo i duh Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.

Podsjetio je da taj problem postoji od 2006. kada su na teritoriju Federacije BiH Bošnjaci Hrvatima izabrali njihova člana Predsjedništva BiH i da se taj nepovoljni "izborni inženjering" nažalost više puta ponovilo, zadnji put 2018.

Dodao je i kako je nedavno o tomu razgovarao i na Dubrovnik Forumu izrazivši želju Hrvatske da političke stranke i institucije u BiH, uz pomoć međunarodne zajednice, pronađu rješenje za pravedniji izborni sustav.