Plenković i Milanović postali najbolji prijatelji

Zakon definira članove ovog tijela, ali dopušta da se na njegove sjednice po potrebi zove i druge osobe.

Kako doznaje Novi list, na Pantovčaku će pristati na sve dodatne ljude što su ih predložili iz Vlade, poput Alemke Markotić, ravnateljice Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«, ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i Plenkovićevog savjetnika Roberta Kopala, premda neki od njih nemaju pretjerene veze s temama koje će biti na dnevnom redu. Još je to jedan pokazatelj uzornih odnosa Milanovića i Plenkovića na početku mandata predsjednika Republike. U ova dva tjedna između njih dvojice nije bilo praktično nikakvih razmirica, kamoli političkih sukoba.

Predsjednik i premijer brzo su se usuglasili da načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga bude viceadmiral Robert Hranj, o slanju vojnog kontingenta u Afganistan, ali da to ujedno bude i posljednji, a Milanović čak više ne otklanja ni mogućnost i da se, u slučaju značajnog pogoršanja situacije na hrvatskim granicama, vojnici uključe sprečavanje ulaska ilegalnih migranata. Milanović je bitno drukčije startao nego Kolinda Grabar-Kitarović, koja je već u prvom tjednu po inauguraciji tražila premijerovu ostavku. Do kraja 2015. je predsjednica stalno napadala Milanovićevu vladu. Bila je to zaista tvrda kohabitacija na hrvatski način. Nešto takvo je Plenković, po svemu sudeći, prognozirao između sebe i Milanovića.

Već u noći Milanovićeve izborne pobjede, predsjednik Vlade spominjao je tvrdu kohbitaciju. Unatoč tome što je Milanović u predizbornoj kampanji najavljivao da će, ako bude izabran, postati premijeru najbolji prijatelj. Plenkoviću se valjda nekako normalnim činilo da Milanović odmah politički nasrne na njega, naročito stoga što je SDP-ov kandidat u kampanji bio bespoštedan prema njemu. Milanović je, primjerice, tvrdio da, na osnovu dugogodišnjeg poznanstva s Plenkovićem, zna da on ima jako loše mišljenje o Franji Tuđmanu, što za jednog visokog HDZ-ovog dužnosnika predstavlja najtežu moguću kletvu. Ali, čim su izbori završili, Milanović je promijenio retoriku i od 5. siječnja nije skoro ništa loše rekao o Plenkoviću i Vladi.

- Nemam prigovora. Komuniciram s predsjednikom Vlade, razmjenjujemo neke poruke i kontakte, rekao je Milanović u utorak navečer u intervjuu za RTL televiziju, na opasku novinara da dobro surađuje s premijerom. Istaknuo je da svatko ima svoje ovlasti, predsjednik puno manje i da »to što nismo iz iste stranke ne znači da ne možemo raditi na dobrobit naše zemlje«. U Uredu predsjednika naglašavaju da je kampanja zaboravljena.

Kad je, pak, riječ o slanju pripadnika Oružanih snaga na granicu, na Pantovčaku ne smatraju da je Milanović napravio otklon od onoga što je o tome govorio još prije dva mjeseca. I sada, kažu, predsjednik Republike procjenjuje da za to nema nikakve potrebe jer »ništa ne upućuje da bi se deseci tisuća migranata mogli probiti do Hrvatske«. Ali, Milanović ne želi ulaziti u polemike s Vladom o podršci vojske policiji na granici i unaprijed odbiti takvu mogućnost. Iako u Uredu predsjednika vjeruju da je koronavirus zapravo puno opasniji za Hrvatsku, i svijet u cijelini, nego što su to migranti koji se nalaze u Turskoj.

U SDP-u nisu razočarani što se Milanović nije više distancirao od Vlade, štoviše.

- Posao predsjednika Republike nije da bude protiv Vlade. Prethodna predsjednica drukčije je postupala prema našoj Vladi, ali znamo kako je završio njezin mandat. Bitno je da se Milanović drži onoga što je govorio u predizbornoj kampanji. SDP-u i ostalim strankama koje su podržale njegovu kandidaturu najviše će pomoći tako da bude vjerodostojan, da bude - normalan. Zasad Milanović nije oduspio od stavova što ih je iznosio u kampanji, zadovoljan sam što ih se drži i njegovom taktikom prema institucijama, rekao nam je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk.

Foto: Damir Senčar, Hina