Plenković: Hrvatska se protivi pojednostavljenju Daytonskog sporazuma

Hrvatska godinama brani "jednakopravnost Hrvata", zalaže se za izmjene izbornog zakona kako bi se spriječio "izborni inženjering" te za izbor legitimnih hrvatskih predstavnika u predsjedništvo BiH i druge institucije, što se u više navrata nije provelo, rekao je premijer u izjavi za posjeta Bjelovaru.

Da bi taj problem izbornog zakona riješio posebni izaslanik američkog State Departmenta za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer predložio je u utorak "uklanjanje etničkih prefiksa" kod izbora članova Predsjedništva BiH te zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.

"Palmer traži kompromise", rekao je Plenković. "Čemu se mi najviše protivimo je jedna banalizacija, simplifikacija koja otprilike ide od Daytona do Bruxellesa" i ona je "protivna i duhu i slovu i logici Daytonskog/pariškog sporazuma", ustvrdio je.

"Naša je zadaća da to tumačimo međunarodnoj zajednici, da se zalažemo za ravnopravnost, da se zalažemo da se u BiH svi narodi osjećaju dobro i Hrvati i Bošnjaci i Srbi", rekao je.

Hrvatska ima ustavnu obvezu skrbiti se o Hrvatima izvan Hrvatske, bili oni konstitutivni narod ili nacionalna manjina, rekao je pa dodao da HDZ ima dodatnu obvezu prema BiH jer ondje djeluje sestrinska stranka HDZ BiH.

Izrazio je nadu da će se u BiH pronaći "kompromis" za izmjene izbornog zakona do izbora 2022.

Nije želio komentirati sadržaj sastanka predsjednika Republike Zorana Milanovića održanog u utorak s predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem, kazavši da "nema pojma što je bilo na sastanku" pa to ne može ni komentirati.

Objasnio je da sastanci s predstavnicima iz BiH, poput jučerašnjeg s Bakirom Izetbegovićem i prošlotjedni s reisom ulemom Huseinom Kavazovićem predstavljaju pokušaje Hrvatske da "podigne intenzitet dijaloga, intenzitet razumijevanja, da BiH "funkcionira dobro i da je stabilna" da ide prema EU.

"Mi ćemo na tom putu pomoći vodeći računa da smo i prijatelj i saveznik i partner i odvjetnik BiH, više nego bilo tko drugi", rekao je.

Podcrtao je da je politika hrvatske vlade "partnerski i kvalitetni odnosi s BiH" te najavio da će u četvrtak na Svilaju razgovarati s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom.

"Most vrijedan 180 milijuna kuna je realiziran na koridoru Vc" pokazuje privrženost Republike Hrvatske što tješnjem i kvalitetnijem povezivanju s BiH".

Ukidanje američkih viza za građane RH

Ukidanje viza za hrvatske građane koji putuju u Sjedinjene Države, što će biti operativno vjerojatno od 1. prosinca, "sjajna je vijest", rekao je premijer.

"Mislim da je to odlično ne samo za turizam nego i za hrvatsko gospodarstvo, ulaganja, više kontakata, više razmjena dovest će, siguran sam, do rasta i trgovine između SAD-a i Hrvatske", rekao je.

Smatra da je to jako dobro s obzirom na "ogroman broj naših sunarodnjaka" različitih godišta koji žive u SAD-u.

Napetosti u regiji

Posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen zemljama regije koji se upravo održava priprema je za samit zemalja zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja idući tjedan, rekao je.

Ona šalje poruku da je EU tu, da te zemlje imaju europsku perspektivu, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je sudjelovao ranije u srijedu u konzultacijama s nekoliko čelnika Europske unije kako bi poslali pravu poruku uoči samita.

Poručili smo da se moramo angažirati "više i snažnije", jer i "drugi hoće biti utjecajni na ovom području", kazao je.

Nije Europska unija jedina, rekao je ne imenujući pretendente očito ciljajući na Kinu i Rusiju.

Za Hrvatsku je rekao da je sidro stabilnosti - demokratske i sigurnosne - u regiji, i kao članica EU-a i NATO-a te je dodao da poziva na deeskalaciju napetosti između Kosova i Srbije.

Za Crnu Goru je rekao da je Hrvatska već jasno poručila da želi samostalnu, suverenu i funkcionalnu državu, a ne polariziranu koja ne može tako funkcionirati.