GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Plaća nije najvažniji motiv za iseljavanje iz Hrvatske

Plaća nije najvažniji motiv za iseljavanje iz Hrvatske
ISTRAŽIVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 19.06.2018 / 13:16
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, navode iste razloge za odlazak iz zemlje. Bolje plaćen posao u struci tek je na trećem mjestu.

U istraživanju koje je proveo MojPosao sudjelovalo 43% ispitanika koji imaju iskustvo rada u inozemstvu (dalje u tekstu: ispitanici izvan Hrvatske), te njih 57% koji to iskustvo nemaju (u tekstu: ispitanici iz Hrvatske).

Njemačka uvjerljivo 'obećana zemlja' za Hrvate

Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu. Gotovo polovica ispitanika s radnim iskustvo izvan Hrvatske boravila je u Njemačkoj (48%), koju bi odabralo i 63% ispitanika iz Hrvatske kada bi se odlučili na odlazak.

Tek 13% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske radilo je u Austriji, a njih 9% u Irskoj, dok su ispitanicima iz Hrvatske upravo te dvije zemlje poželjna odredišta (53% odabralo bi rad u Austriji, a njih 50% u Irskoj).

Polovica ispitanika izvan Hrvatske (48%) boravi ili su boravili u inozemstvu od 1 do 5 godina. Njih 37% u inozemstvu boravi ili su boravili do godinu dana, a 13% ispitanih je trajno preselilo.

Čak 50% ispitanika iz Hrvatske trajno bi preselili u inozemstvo, njih 39% u inozemstvu žele boraviti od 1 do 5 godina, a njih 4% do godinu dana.

Zanimljivo je da su ispitanici iz Hrvatske koji imaju obitelj s djecom u najvećoj mjeri spremni na trajno preseljenje (52%) ili na preseljenje od 2 do 5 godina (33%) te da u inozemstvo ne želi svega 7% ispitanika iz Hrvatske.

Ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, navode iste razloge za odlazak iz zemlje. To su bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti te, na trećem mjestu, bolje plaćen posao u struci.

Ispitanici u komentarima kao razloge odlaska navode još: nemogućnost pronalaska posla u Hrvatskoj, veliku birokraciju, korupciju te nepoštivanje zakona.

Kao najveći izazov prilikom odlaska u inozemstvo ispitanici iz obje skupine navode odvojenost od obitelji i prijatelja, rješavanje stambenog pitanja te prilagodbu novom mentalitetu. Pod 'nešto drugo' ispitanici kao razlog navode savladavanje stranog jezika.

Većina ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske (73%) posao su pronašli prije odlaska u inozemstvo. Isto bi učinilo i 81% ispitanika koji borave u Hrvatskoj.

Trećina ispitanika (32%) s iskustvom rada izvan Hrvatske pristala je raditi posao koji ne bi radili u Hrvatskoj. Njih 68% tu su mogućnost odbili. Kao glavne razloge za prihvaćanje takvog posla ispitanici navode visinu plaće (46%) te osjećaj cijenjenosti od strane poslodavca u inozemstvu (41%).

Ispitanici iz Hrvatske u većoj bi mjeri pristali raditi posao koji ne žele raditi u Hrvatskoj (48%), dok na to ne bi pristalo njih 47%. Smatraju da iseljenici rade poslove koje ne bi radili u Hrvatskoj zbog visine plaće (86%) te osjećaja cijenjenosti od strane poslodavca (70%). Zanimljivo, njih 15% smatra da je razlog i sram obavljanja posla te vrste u Hrvatskoj, dok to potvrđuje tek 1% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske.

Ispitanici koji su u inozemstvu prihvatili posao koji nisu željeli raditi u Hrvatskoj, učinili su to radi plaće od 1000 do 2000 eura (29%) te radi plaće veće od 2000 eura (21%). Pritom su žene (83%) spremnije raditi slabije plaćene poslove od muškaraca (62%).

Iako ispitanici iz Hrvatske u većoj mjeri izražavaju spremnost prihvatiti posao koji ne bi radili u Hrvatskoj, u većoj mjeri za to priželjkuju i plaću višu od 2000 eura (35%).

Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu. Ispitanici koji su se vratili iz inozemstva kao glavni razlog povratka navode obitelj i prijatelje (27%) te da su planirali povratak i prije odlaska u inozemstvo (25%).

Najmanje ispitanika kao razlog povratka navodi da ne žele više raditi posao koji su radili u inozemstvu (3%) te previsoku cijenu stanovanja u inozemstvu (2%)

Razmatrajući prednosti ostanka u Hrvatskoj, ispitanici iz obje skupine na prvo mjesto stavljaju obitelj i prijatelje (59% s iskustvom rada izvan Hrvatske te 70% iz Hrvatske).

Zanimljivo je da ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske kao drugi razlog navode da 'nema benefita' (34%), dok se ispitanicima iz Hrvatske na drugom mjestu nalazi sređena imovinska situacija/stambeno pitanje (31%).

I jednima i drugima na dnu popisa prednosti ostanka u Hrvatskoj nalaze se patriotizam, svjetonazor te obrazovni sustav.

U istraživanju koje je proveo MojPosao sudjelovalo najviše ispitanika u dobi između 26 i 35 godina, kako iseljenika (40%) tako i onih iz Hrvatske (45%). Slijede ispitanici od 36 do 45 godina (34%, odnosno 28%), stariji od 46 godina (21% izvan Hrvatske, 17% iz Hrvatske) te mlađi od 25 godina (5%, odnosno 10%).

Gotovo polovica ispitanika ima završenu visoku stručnu spremu (46% izvan Hrvatske, 48% iz Hrvatske) Slijede ispitanici sa srednjom stručnom spremom (36% ispitanika u obje skupine) te višom stručnom spremom (16% izvan Hrvatske, 14% iz Hrvatske).

Najviše ispitanih iseljenika u inozemstvo je otišlo iz Zagreba i okolice (39%) te Istočne Hrvatske (20% ispitanika), dok su u najmanjoj mjeri u inozemstvo otišli ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (8%).

Tagovi: iseljavanje iz Hrvatske, plaća, standard, demografija, MojPosao
PROČITAJ I OVO
EU ne priznaje Lukašenka bjeloruskim predsjednikom
ODBIJENICA
EU ne priznaje Lukašenka bjeloruskim predsjednikom
BRUXELLES - Europska unija odbija priznati Aleksandra Lukašenka za bjeloruskog predsjednika nakon njegove iznenadne inauguracije kojoj nedostaje "demokratskog legimiteta", a Bruxelles preispituje svoje odnose s Minskom, rekao je šef europske diplomacije u četvrtak.
U Hrvatskoj 232 nova slučaja zaraze, četiri osobe preminule
KORONAVIRUS
U Hrvatskoj 232 nova slučaja zaraze, četiri osobe preminule
ZAGREB - U posljednja 24 sata zabilježena su 232 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1200.
Cijepljenje protiv gripe ipak tek krajem listopada
GRIPA
Cijepljenje protiv gripe ipak tek krajem listopada
ZAGREB - Na putu je 460 tisuća doza, a nabaviti su željeli još dodatnih 130 tisuća, ali hoće li one stići, još ne znaju.
Nećak Pabla Escobara pronašao 18 milijuna dolara neupotrebljivih novčanica
BIZARNO
Nećak Pabla Escobara pronašao 18 milijuna dolara neupotrebljivih novčanica
BOGOTA - Nećak pokojnog vođe kolumbijskog narkokartela Pabla Escobara otkrio je jedno od njegovih skrovišta s 18 milijuna dolara, prenijela je u srijedu mreža Red Mas Noticias.
Švedska razmatra djelomični lockdown
OPCIJE
Švedska razmatra djelomični lockdown
STOCKHOLM - Glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell izjavio je da je sada u borbi protiv koronavirusa spreman preporučiti mjere zaključavanja poput zatvaranja škola ili strogih ograničenja veličine skupova, sve dok se one izriču samo lokalnoj razini i na razdoblje ne duže od tri tjedna.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE