Olaf Scholz - nastavak sjevernonjemačkog pragmatizma na kancelarskoj dužnosti

Novi njemački kancelar stilom vladanja uklapa se u tip političara s njemačkog sjevera - krase ga stoicizam i pragmatika te izbjegavanje pretjeranih izljeva emocija, baš kao i njegovu prethodnicu Angela Merkel.

"Ja se smijem više nego što mislite" - ovu rečenicu budući njemački kancelar Olaf Scholz izgovara uvijek kada ga upitaju smije li se ikada. A to pitanje postavljaju mu vrlo često.

Već to dovoljno govori o imidžu socijaldemokratskog političara kojem još na proljeće ove godine nitko nije davao previše izgleda da će s njim na čelu Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) pobijediti na parlamentarnim izborima u rujnu.

Jer SPD već godinama slovi za stranku čija moć stalno opada i koja je više usredotočena na unutarnje borbe nego na želje birača. Iznenadila je i vijest da će Scholz, kojeg sama stranka nije htjela za predsjednika, kao kancelarski kandidat voditi SPD na izborima. Za mnoge je ova odluka djelovala simptomatično: kancelarski kandidat bez izgleda vodi stranku koja je, od nekad narodne stranke s podrškom od preko 30 posto birača, pala na četvrto mjesto po snazi i to iza Unije CDU/CSU, Zelenih, a u nekim trenucima i iza desnih populista iz AfD-a.

Scholz je i crvena krpa za lijevo krilo SPD-a zbog svoje potpore još uvijek spornim reformama tržišta rada koje je proveo socijaldemokratski kancelar Gerhard Schröder, pod kojim je Scholz od 2002. obnašao i funkciju glavnog tajnika stranke. Te reforme su omogućile veću fleksibilnost tržišta rada, oštriji odnos prema naknadama za nezaposlene isl.

Pobjeda zahvaljujući sličnosti s Merkel?

No tada je na proljeće i ljeto, nakon brojnih grešaka u predizbornoj kampanji vodeće Unije CDU/CSU i Zelenih, Olafu Scholzu i zaboravljenim socijaldemokratima odjednom počela rasti popularnost. I to prije svega samom kandidatu. Birači su u staloženom socijaldemokratskom kandidatu i vicekancelaru prepoznali ono što žele: dostojnu zamjenu za Angelu Merkel, koja je najavila da se povlači sa svih političkih dužnosti nakon ovogodišnjih izbora.

Scholz je ne samo po svrsishodnom i suvišnih osjećaja lišenom načinu vladanja, već i po karakteru, prikladan nasljednik trezvenoj i pragmatičnoj Angeli Merkel. Oboje ih sudbina veže za Hamburg. Angela Merkel je u luci na ušću Labe u Sjeverno more rođena, ali je s nekoliko tjedana, s ocem protestantskim svećenikom, preselila u Istočnu Njemačku. Scholz je 1958. rođen u obližnjem Osnabrücku, ali je kao dijete s obitelji preselio u Hamburg.

Žitelje sjevera Njemačke, a posebice gradova koji su nekad pripadali srednjovjekovnom savezu Hanza (Hamburg, Bremen, Rostock, Lübeck) ostatak zemlje, posebice temperamentni podalpski južnjaci, često doživljavaju kao hladne, odbojne, ponekad i umišljene. No na te osobine, prisutne kroz lik i djelo Angele Merkel, Nijemci su se posljednjih 16 godina priviknuli.

Netipični socijaldemokrat sa socijaldemokratskim ciljevima

Iako je svoj politički uspon doživio za vrijeme vladavine Gerharda Schrödera (1998-2005.), Scholz svoje zanimanje za politiku zahvaljuje drugom žitelju Hamburga, karizmatičnom socijaldemokratskom kancelaru Helmutu Schmidtu, koji je politički stil "hanzeanskog" pragmatičara doveo do savršenstva.

U SPD je Olaf Scholz ušao relativno rano, 1975., odmah nakon dolaska Helmuta Schmidta na vlast, no u saveznu politiku je ušao isto tako relativno kasno, 1998., kada je na parlamentarnim izborima kao 40-godišnjak izabran za zastupnika u Bundestagu.

Prije toga je Scholz, nakon studija prava, otvorio odvjetnički ured u Hamburgu, gdje mu je glavna tema bila radno pravo. Pitanje pravednosti na tržištu rada prolazi kao crvena nit kroz njegovu karijeru: od 2007. do 2009. je obnašao funkciju saveznog ministra za rad i tada se izborio za minimalne satnice u pojedinim branšama. Scholz podizanje minimalca smatra i najvažnijim aspektom koalicijskog ugovora socijaldemokratsko-zelene-liberalne vlade na čijem će biti čelu.

Uspješan ministar financija

Od 2011. do 2017. obnašao je funkciju gradonačelnika grada-države Hamburga, gdje se istaknuo socijalnim projektima. Scholz i lokalni SPD u Hamburgu su se dobro slagali, socijaldemokratsko krilo Hamburga slovi među konzervativnije na saveznoj razini.

Odlazak s mjesta gradonačelnika financijsko-trgovačke metropole na sjeveru na dužnost ministra financija u Merkelinoj vladi za mnoge je djelovao kao logični slijed događaja. Scholz je ovu funkciju, i to u teškim pandemijskim vremenima pritiska na državne financije, obavljao u stalnom dogovoru s kancelarkom i to nije ostalo nezapaženo. Po mnogima je upravo dvojac Merkel-Scholz Njemačku, barem što se financija tiče, spretno proveo kroz krizu.

Povoljno splet okolnosti za Scholza se nastavio i nakon parlamentarnih izbora u rujnu, kada je postalo izvjesno da je SPD postala najjača stranka i time stranka koja sastavlja vladu. I tu se, suprotno očekivanjima, pokazalo da Scholzovo sretno razdoblje ne prestaje: SPD, liberali i zeleni su se, usprkos djelomice velikim razlikama u programu, relativno brzo i bez velikih nesuglasica uspjeli dogovoriti oko koalicijskog ugovora.

No čak i sada kada je došao do svog cilja Scholz ne drži slavodobitne govore, nego upozorava na gomilu posla koja koaliciju očekuje.

Scholz u međuvremenu sa svojom suprugom, također socijaldemokratskom političarkom i ministricom obrazovanja u vladi savezne pokrajine Brandenburg, Brittom Ernst, živi na rubu Berlina u pitoresknom i elitnom Potsdamu i slobodno vrijeme, kojeg uskoro neće biti mnogo, provodi u džogiranju i veslanju na jednom od brojnih jezera. Još jedna metamorfoza političara koji, prema vlastitom priznanju, u mladosti nije baš pretjerano volio sport.