Nevjerojatan osobni zdravstveni eksperiment dao zanimljiv rezultat

U samo mjesec dana pojeo je 720 jaja - u prosjeku 24 dnevno - i primijetio pad razine LDL kolesterola od 18 posto, koji se obično naziva "loš kolesterol", piše portal Svijet.hr.

Nije zagovarao ekstremnu dijetu s jajima, što ne bi bio mudar dugoročni način prehrane. Ni znanost koja stoji iza ovog eksperimenta nije bila revolucionarna - istraživanje je već pokazalo da kolesterol iz hrane ne utječe značajno na kolesterol u krvi kod većine ljudi. Ipak, priča je postala viralna. Mnogi su to protumačili kao zeleno svjetlo za uživanje u više jaja. Međutim, potpuni zaključak eksperimenta otišao je dalje od prehrane.

Norwitzov eksperiment naglašava rastući trend u znanstvenoj zajednici, gdje se pojedinci i istraživači okreću personaliziranim, stvarnim eksperimentima, koji se često nazivaju studijama N=1, kako bi odgovorili na goruća zdravstvena pitanja. Konzumiranje 24 jaja dnevno tijekom mjesec dana bio je slikovit način da se ljudima pomogne da bolje razumiju složeni prehrambeni fenomen—i da ga učini zanimljivim.

Ovaj pristup predstavlja značajan pomak u odnosu na konvencionalna istraživanja, nudeći novi način da medicinska znanost uključi javnost i osnaži ljude da preuzmu odgovornost za svoje zdravlje.

“Ovaj video zapravo nije o jajima. To je zapravo društveni eksperiment i vježba razmišljanja i za mene i za vas.”

Norwitz je rekao za Epoch Times. Pojasnio je da, iako je jedenje stotina jaja snizilo njegov kolesterol, isti ishod možda neće vrijediti za sve. Na primjer, osobe s hiperreagijom - one čiji kolesterol značajno poraste nakon konzumiranja kolesterola iz hrane - mogle bi vidjeti drugačije rezultate.

To je upravo poanta: radi se o pronalasku onoga što VAMA odgovara.

Desetljećima su tipizirana kontrolirana ispitivanja (RCT) bila zlatni standard za određivanje lijekova, uređaja i kirurških zahvata koje bi liječnici trebali koristiti. Ove studije pronalaze prosjeke za velike skupine ljudi. Dok su RCT-ovi pomogli u identificiranju boljih tretmana, oni često zanemaruju važne individualne razlike. Na primjer, netko tko je pod stresom ili se loše hrani može vrlo različito reagirati na tretman od nekoga tko svakodnevno vježba.

"Ono što je izgubljeno je specifičnost i individualnost", rekao je Norwitz.

Kao rezultat toga, tretmani koji proizlaze iz ovih ispitivanja - kao što su statini za kolesterol ili lijekovi za kontrolu šećera u krvi - mogu koristiti samo malom dijelu populacije.

Ovo je pitanje osobito vidljivo u metaboličkom zdravlju.

"Manje od 12 posto Amerikanaca smatra se metabolički zdravim, a stanja poput pretilosti i dijabetesa tipa 2 vrlo različito reagiraju na intervencije ovisno o čimbenicima poput genetike ili načina života. Mnogi najprodavaniji lijekovi, čak i kada su učinkoviti za neke, pomažu manje od jedne od četiri osobe, ostavljajući većinu bez rješenja", primijetio je Norwitz.

Norwitz vjeruje da budućnost zdravstvenih istraživanja leži u individualiziranijem pristupu.