Ne bude li poboljšanja, za dvadesetak dana stižu oštrije mjere

U bolnicama je bio 1981 pacijent, a 213 od njih na respiratoru. Crni brojevi nastavljaju se i s umrlima, pa je u 24 sata bilo 47 preminulih. U samoizolaciji je bilo 45.150 osoba. Ne bi li se trend novooboljelih ne samo zaustavio nego i krenuo silaznom putanjom, od danas su na snazi u Hrvatskoj nove epidemiološke mjere, a u nekim županijama i puno rigoroznije. Primjerice, u Varaždinskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji mjere su takve da bi se moglo govoriti o lockdownu jer su zabranjena sva javna okupljanja, sportska događanja, pa čak i tereninzi, osim za sportaše prve i druge kategorije.

Naravno, zatvoreni su i kafići. Za sve ostale smanjio se broj osoba koje se mogu okupljati na javnim, ali i privatnim događajima, a zatvoreni su noćni klubovi i kasina. Kafići i restorani mogu raditi najdulje do 22 sata, a broj nazočnih na raznim većim okupljanjima uvjetovan je sa četiri četvorna metra po osobi. U idućih deset do 15 dana vidjet će se koji je njihov učinak, odnosno poboljšava li se trend u broju oboljelih, hospitaliziranih i umrlih. Ako ne poluče očekivani rezultat, moguće su i strože mjere - jedan je od zaključaka sastanka Znanstvenog savjeta Vlade s premijerom Andrejem Plenkovićem i Nacionalnim stožerom civilne zaštite koji je u petak potrajao dulje od tri sata.

"Nakon duge, ali konstruktivne rasprave usuglasili smo stavove o tome kako se u buduće odnositi prema epidemiji. Cilj je da brojke padaju jer je situacija takva da raste broj hospitaliziranih, pacijenata na respiratoru i umrlih, što je veliko opterećenje za zdravstveni sustav. No, mjere moraju biti takve da se uspije postići najbolji omjer zaštite zdravlja i najmanja ekonomska šteta, što je sigurno teško. Ako se to ne dogodi s trenutnim mjerama, morat će se ići u njihovo pooštravanje", kaže za Jutarnji list prof. dr. Ozren Polašek, član Vladina znanstvenog savjeta.

Da je rasprava bila učinkovita, potvrđuje nam i drugi član savjeta prof. dr. Branko Kolarić.

"Moramo pokušati maksimalno smanjiti ove loše brojke jer i ECDC-ove projekcije situacije u Hrvatskoj ne idu nam na ruku. Naprosto, podaci govore da su nam brojke loše, a i naši podaci to potvrđuju. Zato moramo biti spremni i na strože mjere, ali to će ovisiti o nama samima, odnosno koliko ćemo ozbiljno shvatiti nužnost provođenja mjera koje su trenutno na snazi", kaže prof. dr. Kolarić.

Drugim riječima, u petak je, čini se, postignut visoki konsenzus znanosti i politike, što znači da se ne mogu isključiti i neka nova zatvaranja za 15 ili 20 dana ako brojke ne krenu silaznim trendom.

Prema nekim informacijama, ne pokažu li trenutne mjere rezultate u smanjenju broja oboljelih i hospitaliziranih, onih na respiratoru i umrlih, mogle bi nas zadesiti i nove, strože, a to bi primjerice značilo zatvaranje teretana, zatvorenih prostora kafića (mogle bi raditi samo terase), srednje škole išle bi na online nastavu, a mise bi se mogle održavati samo s manjim brojem vjernika odnosno trebalo bi ih biti više kroz dan ovisno o broju župljana koji dolaze na vjerske obrede, a sjedili bi u cik-cak razmacima.

I Grad Zagreb pokušava smanjiti sve veće brojke zaraženih. Samo je jučer bilo čak 822 novozaražena, pa će se nastojati brzim antigenskim testovima doći do što više pozitivnih na koronavirus koji će potom biti smješteni u samoizolaciju, te neće širiti bolest.

Naime, oni koji rade na kontaktima oboljelih u posljednje vrijeme suočeni su s trendom tajenja kontakata što značajno može povećati broj pozitivnih na covid-19. Ne bi li se tome doskočilo, od sutra u Zagrebu počinje testiranje brzim testovima na 12 gradskih lokacija.

Mogu se testirati svi građani koji se prijave na mrežnu stranicu brzitest.com.hr i naruče se za testiranje na određenoj lokaciji, i to bez uputnice. Rezultat je gotov za samo petnaestak minuta. Kako doznajemo u Gradu, interes je veliki, a zasad je nabavljeno 50.000 testove. No, iz Grada kažu da će naručiti još barem toliko pokaže li se da je to dobar način suzbijanja epidemije. Naime, test je pouzdan oko 80 posto, a nakon što se dobije pozitivan rezultat kreće ista procedura kao i kod PCR testiranja, odnosno traže se kontakti zaraženih koji onda moraju u samoizolaciju. No, stručnjaci upozoravaju da su oni manje pouzdani kod asimptomatskih pacijenta.

"Brzi antigenski testovi trebali bi se koristiti u roku do pet dana od pojave simptoma ili sedam dana nakon kontakta s osobom kojoj je potvrđen koronavirus", kaže se u preporukama Europske komisije vladama zemalja članica. Naime, naglašava se da su ti testovi ograničeno učinkoviti kod asimptomatskih osoba. Inače, bris za ovo antigensko testiranje uzima se također iz nosa baš kao što se to čini za PCR testiranje.